Digitalna plaćanja prolaze kroz duboku transformaciju – od kartičnih sistema i internet bankarstva, preko mobilnih novčanika i instant transfera, do integracije novih digitalnih valuta i vještačke inteligencije. Na panelu „The Acceleration of Payments – Redefining how consumers and businesses interact“, predstavnici vodećih banaka u Crnoj Gori analizirali su kako tehnološke inovacije mijenjaju način na koji potrošači i biznisi plaćaju, koje su glavne prepreke interoperabilnosti i sigurnosti, te kako će izgledati platni sistemi budućnosti.

Bojan Burić, direktor Sektora direktnih kanala u Erste banci, podsjetio je na to kako je tehnologija kroz decenije mijenjala način plaćanja i ubrzavala procese.

„Da, tehnologija oblikuje inovacije plaćanja, prije možda nekoliko desetina godina imali smo izrazito dominantno gotovinsko plaćanje.  Razvoj tehnologije, prvo uvođenje kartice, pa onda internet, personalni računari i mobilni telefon. Sve to prouzrokovalo je promjene u tehnološkom smislu,“ rekao je Burić.

On je podsjetio na put od kartica do savremenih digitalnih novčanika:

„Čak i sama platna kartica doživjela je nekoliko promjena ako gledamo iz ugla tehnologije. Sjećamo se prvih kartica koje su morale  da se provlače, pa se nosilo u banku da bi mogle biti dalje procesuiirane. Imali smo magnetnu traku koja je vremenom otišla u prošlost, pa čip. Tu između čipa i bezkontaktnog plaćanja imamo smartphon koji se desio i koji je prouzrokovao sve ove promjene. Imamo prelaz bezkontaktno plaćanje na samoj kartici, a danas imamo i digitalne novčanike koji su sastavni dio svakog telefona i koji su značajno ubrzali plaćanje.“

Nikola Milović, direktor Sektora podrške, organizacijei digitalne transformacije Hipotekarne banke, naglasio je važnost dugogodišnjeg razvoja i inovacija koje su omogućile sadašnji nivo digitalne pismenosti i tržišne spremnosti.

„Kao neko ko je 19 godina i duže u Hipotekarnoj banci, kroz lično iskustvo i rad sa kolegama jasno vidim da sve ima svoju genezu. Što je ta geneza zrelija i duža, lakše je uvesti nove proizvode“, kazao je Milović.

Govoreći o kartičnim plaćanjima i digitalnim novčanicima, istakao je:

„Od prve contactless kartice i svih ranijih izazova i načina na koje je sistem funkcionisao, uspjeli smo da napredujemo i, mogu reći, da smo relativno zrelo tržište kada je riječ o primjeni novih tehnologija u kartičnim plaćanjima, digitalnim novčanicima i sličnim inovacijama. Vrlo smo ponosni na činjenicu da imamo vjerovatno dominantno učešće u tržištu kada je riječ o digitalnim novčanicima. Smatram da je to rezultat višedecenijskog rada i činjenice da smo kao banka često bili među prvima koji su uvodili inovacije u ovim segmentima.“

Dodao je i da veliku ulogu imaju kartične šeme i međunarodni partneri:

„Vjerujem da danas imamo zrelo tržište, a veliku zahvalnost za to dugujemo i kartičnim šemama, posebno Mastercardu, sa kojim imamo odličnu komunikaciju i podršku — kako u procesima, tako i u lansiranju brojnih proizvoda i jačanju čitavog ekosistema. Kada se uporedimo sa regionom, pa i sa nekim razvijenijim zemljama, mislim da smo u tom segmentu napravili značajan iskorak.“

Govoreći o narednim koracima, Milović je istakao važnost integracije u evropski platni sistem:

„Svi smo svjedoci, a mnogi su i direktno vodili projekte koji se tiču SEPA i drugih integracija u evropski platni sistem. Čestitam svim kolegama i Centralnoj banci, jer smo zajednički uspjeli da ubrzamo procese i ostvarimo veću konsolidaciju, kako bismo se što brže integrisali u te sisteme. Znamo svi kuda to vodi — budućnost je u instant plaćanjima 24/7. Naravno, to sa sobom donosi i nove izazove, posebno za one koji su odgovorni za infrastrukturu i bezbjednost sistema. Ali, imamo rješenja za sve i nastavljamo dalje.“

Predsjednik Upravnog odbora Lovćen banke, Miloš Miketić, govorio je o ulozi pametnih uređaja u razvoju digitalnih plaćanja i važnosti pravilnog pristupa digitalizaciji.

„Pametni telefoni su značajno doprinijeli razvoju savremenih načina plaćanja i omogućili sve ono što danas živimo. Iz njih su se kasnije razvili i pametni satovi i slični uređaji“, kazao je Miketić.

On je istakao da tehnologija nije dovoljna sama po sebi ako je proces loš:

„Volim da kažem da se danas bukvalno sve može digitalizovati. Ali, ako imate loš proces i samo ga digitalizujete, napravili ste ‘savršenu oluju’ — katastrofu. U digitalnom svijetu, ako nešto nije jednostavno i glatko, to jednostavno ne može da zaživi. Upravo se to najbolje vidi na primjeru digitalnih novčanika.“

Govoreći o upotrebi za gotovinom, dodao je:

„Keš se koristi u mjestima koja su siva zona. Njih treba motivisati da uđu u sistem plaćanja. Crna Gora je trenutno na 37–38 odsto plaćanja karticom. Vidi se trend rasta — veća je potrošnja na primorju nego na sjeveru. Dakle, na trećini smo upotrebe kartice. Zanimljivo je da kad je u pitanju plaćanje digitalnim novčanicima, iako je u Crnoj Gori Google Pay uveden prije Apple Pay, 80 odsto koristi Apple Pay.“

Luka Uskoković, direktor za platni promet, fintech i upravljanje gotovinom u NLB banci, fokusirao se na sistemske izazove interoperabilnosti i evropske integracije.

„Do prije pola godine govorili smo o samo dva platna sistema — domaćem i inoplatnom. Danas već funkcionišu SWIFT, SEPA i proces modernizacije domaćeg platnog prometa“, kazao je Uskoković.

Istakao je da predstoji važan zadatak međusobnog usklađivanja sistema:

„Kada je riječ o SEPA-i, trenutno smo uključeni u samo jednu šemu, dok nas čekaju još dvije jednako značajne: SDD i SEPA Credit Instant. U međuvremenu, vrlo blizu smo i priključenja na TIPS sistem. Jasno je da ćemo u narednom periodu imati izazove u pogledu interoperabilnosti između svih ovih platnih sistema.“

Osvrnuo se i na nužnost tehnološke orkestracije:

„Sistemi moraju da funkcionišu sinhronizovano. Izazov neće biti samo primjena pojedinačnih platnih šema, već i njihovo međusobno povezivanje — naročito kada je riječ o kartičnom poslovanju. Već sada imamo vrlo brza plaćanja: sa SEPA sistemom dostigli smo gotovo realno vrijeme, uz šest kliring ciklusa dnevno. U instant sistemu, zahvaljujući TARGET Instant Payment sistemu, plaćanja se odvijaju u realnom vremenu, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.“

„STP mod (straight-through processing) više nije pitanje — postao je standard. Moramo eliminisati manuelne i repetitivne zadatke u ovom segmentu, a vjerujem da će upravo to biti jedan od najvećih izazova u narednom periodu: kako da fragmentirane platne sisteme orkestriramo i povežemo u jedinstvenu cjelinu. Vještačka inteligencija će tu igrati ključnu ulogu. To neće biti opcija, već nužnost — više neće ni banke ni klijenti odlučivati o ruti plaćanja, već će to raditi agenti u realnom vremenu“, poručio je Uskoković.

Govoreći o budućim koracima, zaključio je:

„Ulazak u SEPA-u bio je važan korak, ali SEPA predstavlja samo jednu šemu — jedan kanal ka EU. Pred nama je obaveza da se u potpunosti uskladimo sa pravilima Evropske unije i izjednačimo naknade sa standardima svih zemalja članica EU. Predstoji nam još mnogo posla. Na uvodnom predstavljanju, viceguvernerka Lipo iznijela je vrlo ambiciozne rokove — mapa puta je jasna i znamo tačno šta radimo do novembra 2028. godine. Ukratko, pred nama je veliki izazov: temeljna transformacija platnog sistema.“