Bitcoin je u ovu godinu ušao s naglim padom, u trenutku kada su dionička tržišta još uvijek držala rekordne nivoe. Dok su S&P 500 i Nasdaq nastavili rasti, kripto tržište već je počelo pokazivati prve znakove slabosti.
U prvih nekoliko sedmica godine cijena Bitcoina pala je sa oko 90.000 dolara na gotovo 60.000, čime se otvorio jasan raskorak između kripta i tradicionalnih tržišta. Pitanje koje se tada postavljalo bilo je jednostavno: hoće li se Bitcoin oporaviti ili će dionice naknadno pratiti njegov pad.
Sve više izgleda da se događa ovo drugo.
Od kraja februara i eskalacije sukoba na Bliskom istoku, tržišni sentiment počeo se mijenjati. Rast prinosa na američke državne obveznice i slabljenje očekivanja o smanjenju kamatnih stopa počeli su stvarati pritisak na rizičnu imovinu.
Prinos na desetogodišnje američke obveznice porastao je na oko 4,4 odsto, dok su kratkoročni prinosi dodatno ubrzali rast. Kako prinosi rastu, raste i cijena kapitala, što smanjuje privlačnost dionica i kriptovaluta.
Fjučersi na Nasdaq i S&P 500 već su skliznuli na najniže nivoe od septembra, što sugeriše da tržišta tek počinju ugrađivati novu makro realnost.
Bitcoin kao rani indikator
Upravo u tom kontekstu Bitcoin se ponovo nameće kao potencijalni rani signal promjene sentimenta. Za razliku od tradicionalnih tržišta, kripto se trguje 24 sata dnevno i često brže reflektuje promjene u globalnom okruženju, posebno u trenucima kada su berze zatvorene.
No, pitanje ostaje koliko je taj signal pouzdan.
„Trenutni pad cijene Bitcoina može biti rani signal promjene sentimenta na tržištu, ali sam po sebi nije dovoljno pouzdan indikator šire korekcije dionica. U prethodnim ciklusima Bitcoin je ponekad djelovao kao vodeći indikator rizika, ali je vrlo često pokazivao i potpuno nezavisno kretanje“, kaže Ivan Andrejević, suosnivač u CTB Crypto & Consulting.
Dodaje kako je danas situacija ipak nešto drugačija nego u ranijim fazama tržišta.
„Sve je izraženija povezanost Bitcoina s tradicionalnim finansijskim tržištima, posebno tehnološkim dionicama. Kako institucionalni kapital sve više ulazi na kripto tržište, Bitcoin se u većoj mjeri ponaša kao visokorizična imovina koja reaguje na iste makro faktore kao i dionice“, ističe Andrejević.
To znači da pad Bitcoina više nije izolovani događaj, već dio šire slike.
„Ako pad Bitcoina prati slabljenje dioničkih indeksa, to može ukazivati na širi ‘risk-off’ režim. Međutim, ako Bitcoin pada dok dionice rastu ili ostaju stabilne, vjerovatnije je riječ o kratkoročnoj divergenciji. U ovom trenutku situacija više liči na signal opreza nego na potvrđen početak šire korekcije“, kaže Andrejević.
Uticaj prinosa i likvidnosti
Ključnu ulogu u cijeloj priči imaju prinosi na obveznice, koji djeluju na oba tržišta istovremeno.
„Rast prinosa povećava atraktivnost sigurnijih ulaganja i smanjuje apetit investitora za rizičnijom imovinom poput dionica i kriptovaluta. Istovremeno, povećava diskontne stope koje se koriste za vrednovanje imovine, što dodatno pritiska cijene, posebno u tehnološkom sektoru s kojim kripto danas ima najjaču korelaciju“, objašnjava.
Uz to, viši prinosi često znače jači dolar i manju likvidnost na tržištu, što dodatno pogađa imovinu koja zavisi od spekulativnog kapitala.
Bitcoin se nakon početnog pada stabilizovao i posljednjih sedmica kreće se u rasponu između 65.000 i 75.000 dolara. Ipak, tržište derivata pokazuje povećan nivo opreza, uz snažnu potražnju za zaštitom od daljeg pada. Prema Andrejeviću, trenutna situacija ne može se posmatrati izolovano.
„Pad cijene Bitcoina treba gledati kao dio šireg makro okvira uzrokovanog globalnim kretanjima, a ne kao izolovani signal. U kombinaciji s rastom prinosa i potencijalnim slabljenjem dioničkih tržišta, može ukazivati na početak promjene tržišnog režima ka većoj averziji prema riziku“, zaključuje.
Za sada, tržišta tek počinju reagovati na ono što je kripto signalizirao ranije — a hoće li se taj signal pretvoriti u širu korekciju, zavisiće od daljeg kretanja prinosa, inflacije i globalnih rizika.
(Izvor: Financije.hr)
