Bijela kuća potvrdila je da administracija predsjednika Trampa radi na dogovoru prema kojem bi američka vlada mogla preuzeti udio od deset odsto u proizvođaču čipova Intelu.
„Predsjednik želi staviti potrebe Amerike na prvo mjesto, i sa aspekta nacionalne bezbjednosti i sa ekonomskog stanovišta“, izjavila je portparolka Bijele kuće, Karoline Leavitt.
Ovaj vrlo neuobičajen potez mogao bi pomoći Intelu dok se bori s konkurentima poput Nvidije, Samsunga i TSMC-a, prenosi BBC, posebno na rastućem tržištu čipova za vještačku inteligenciju. Informacija dolazi i u trenutku kada je američka industrija čipova pod intenzivnim nadzorom Bijele kuće.
Potencijalni dogovor mogao bi uključivati i zamjenu vladinih potpora za Intelove akcije, izjavio je američki ministar trgovine Howard Lutnick za CNBC.
„SAD želi udio u Intelu u zamjenu za potpore koje su odobrene tokom Bajdenove administracije. Trebalo bi da dobijemo vlasnički udio za naš novac. Dobijamo vlasništvo zauzvrat, umjesto da potpore samo poklanjamo“, rekao je Lutnick.
Dogovor, o kojem je prvi put izvijestila prošle sedmice američka štampa, ima za cilj pomoći Intelu u izgradnji velikog proizvodnog centra u saveznoj državi Ohio. Tada je portparol Bijele kuće rekao BBC-ju da se izvještaji „trebaju smatrati nagađanjima“ dok zvanično ne budu potvrđeni.
Prošle sedmice, Intel se nije direktno izjasnio o navodima, ali je saopštio da je „duboko posvećen podržavanju nastojanja predsjednika Trampa“ da ojača proizvodnju i tehnologiju u SAD-u.
U ponedjeljak je japanska investiciona kompanija SoftBank objavila da će kupiti udio u Intelu vrijedan dvije milijarde dolara (oko 1,85 milijardi eura), što su neki analitičari ocijenili kao znak povjerenja u preokret kompanije.
Nakon te objave, akcije Intela porasle su za skoro sedam odsto u New Yorku u utorak.
„Vlada koja preuzima udio u Intelu ima smisla, imajući u vidu ključnu ulogu kompanije u proizvodnji poluprovodnika u SAD-u. Washingtonu je potrebno da ključne industrije, poput proizvodnje čipova i odbrane, ne zavise od stranih dobavljača“, rekao je Vincent Fernando iz konsultantske kuće Zero One.
Potencijalna konverzija potpora u akcije mogla bi pomoći Intelu, ali i unijeti „nesigurnost za svaku kompaniju koja je već dio federalnog programa potpora ili razmatra ulazak u njega“.
Političko uplitanje takođe bi moglo usporiti donošenje odluka i promijeniti prioritete, što bi dodatno otežalo ionako zahtjevan proces oporavka Intela, rekao je Dan Sheehan iz Telos Wealth Advisorsa.
„Uvođenje državnog vlasničkog udjela u takvo okruženje rizikuje zamagljivanje granice između komercijalne discipline i političkih ciljeva“, dodao je Sheehan.
Intel je jedna od rijetkih američkih kompanija sposobnih za masovnu proizvodnju vrhunskih poluprovodnika, ali tehnološki kasni za globalnim konkurentima. Prošle sedmice Nvidia i AMD pristali su platiti američkoj vladi 15 odsto svojih prihoda iz Kine kao dio dosad neviđenog dogovora, kako bi osigurali izvozne dozvole za Kinu.
