Banke u eurozoni postrožile su standarde kreditiranja kompanija u trećem tromjesečju zbog pojačanih ekonomskih rizika i geopolitičke neizvjesnosti, pokazali su rezultati istraživanja Evropske centralne banke (ECB).
Potražnja kompanija za kreditima blago je bila veća tokom ljetnjih mjeseci, ali je i dalje slaba, utvrdio je ECB. Podsticaj zaduživanju kompanija bile su niže kamatne stope, ali i potreba za refinansiranjem duga. Niži troškovi zaduživanja podstakli su i potražnju građana za stambenim kreditima, dok je potražnja za potrošačkim kreditima ostala stabilna.
U četvrtom tromjesečju banke očekuju nepromijenjenu potražnju kompanija za kreditima. Potražnja građana za stambenim kreditima trebalo bi ponovo blago da ojača, a banke očekuju sličan trend i u kategoriji potrošačkih kredita.
Standardi kreditiranja kompanija trebalo bi da se zadrže na nivou iz ljetnjeg tromjesečja, procjenjuju zajmodavci u anketi. Uslovi za odobravanje stambenih kredita biće, pak, vjerovatno blago postroženi, pokazala je anketa ECB-a. Banke predviđaju i još strože uslove za odobravanje potrošačkih kredita pred kraj godine.
I Hrvatska narodna banka (HNB) je među onima koje su uvele strože kriterijume kreditiranja, koji su stupili na snagu 1. jula ove godine radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje domaćinstava, naročito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita.
Kako je za Financije.hr pojasnila zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek, neposredno prije stupanja na snagu ovih ograničenja, riječ je o veoma blagom pooštravanju kriterijuma koje ima preventivni karakter.
„Nove mjere ograničavaju kriterijume kreditiranja otprilike na onom nivou koji banke već sada koriste, odnosno na način kako banke sada već ograničavaju kreditiranje internim pravilima i politikama. Mi smo definisali da banka može da odobri kredite na sljedeći način: za stambeni kredit najviše do udjela mjesečne otplatne rate u dohotku do 45 odsto, a za gotovinske kredite do 40 odsto, te da udio kredita u vrijednosti nekretnine koja služi kao zalog za taj kredit ne bi smio biti veći od 90 odsto. Kada pogledamo kako sada banke odobravaju kredite, i bez ovih novih pravila, one se ograničavaju na ovim nivoima – otprilike 41 odsto udjela otplatne rate u dohotku i oko 80 odsto udjela kredita u vrijednosti nekretnine koja je uzeta kao zalog za taj kredit“, pojasnila je Švaljek.
Nova pravila u praksi su standardizovala način odobravanja kredita koji su banke i prije primjene pravila primjenjivale.
U periodu od 2021. do 2024. godine, Hrvatska je bilježila snažan kreditni rast u privatnom sektoru, te su krediti domaćinstvima i preduzećima u tom periodu rasli u prosjeku po stopi od deset odsto godišnje, navedeno je u publikaciji „Finansijska stabilnost“ HNB-a.
U istom periodu posebno je povećan broj nenamjenskih, odnosno gotovinskih kredita. Međutim, upravo kod njih najčešće dolazi do problema sa otplatom, odnosno naplatom, navodi se u publikaciji.
„Mi smo u našim analizama primijetili da je i u ovim relativno povoljnim makroekonomskim uslovima, koji su obilježili protekle godine u Hrvatskoj i u kojima smo imali snažniji ekonomski rast u odnosu na druge zemlje EU, te povoljnu situaciju na tržištu rada, ipak u određenom segmentu došlo do problema sa otplatama kredita, naročito kod nestambenih kredita“, rekla je Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makroprudencijalnu politiku i finansijsku stabilnost HNB-a.
Najveći problem predstavlja kombinacija gotovinskog i stambenog kredita kod korisnika, a uočeno je i da se relativno veliki broj kredita odobrava pod veoma blagim uslovima.
Brojke pokazuju da je od 2021. do 2024. godine svaki 200. klijent sa stambenim kreditom i svaki 90. klijent koji ima i stambeni i nenamjenski kredit imao problema sa otplatom. Za oko hiljadu kredita, tokom 2024. i početkom 2025. godine, izvršeno je refinansiranje starog kredita novim, pod povoljnijim uslovima.
„Nova mjera ograničavanja kriterijuma kreditiranja je strukturna mjera koja se prvenstveno uvodi kako bi ojačala otpornost potrošača – znači, ograničava se maksimalan iznos otplate u odnosu na dohodak i mjera bi trebalo da doprinese da u dužem vremenskom periodu potrošači budu sposobniji da otplaćuju svoje kredite, čak i u situaciji pogoršanja makroekonomskih uslova“, istakla je tokom prezentacije publikacije direktorica Direkcije za makroprudencijalnu politiku i finansijsku stabilnost HNB-a, Maja Bukovšak.
(Izvor:Financije.hr)
