• Evropska centralna banka (ECB) od juna 2024. godine krenula je u fazu postepenog snižavanja svojih ključnih kamatnih stopa, što je značajno uticalo na finansijska tržišta u eurozoni i regionu
• Do jula 2025. godine referentne stope ECB pale su u prosjeku za oko dva procentna poena, nakon čega je odlučeno da ostanu na istom nivou
• Takva politika doprinijela je i padu Euribora – sedmični Euribor smanjen je sa 3,8% na 1,9%, a u avgustu ove godine dodatno na 1,86%

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, prof. dr Maja Baćović za Bankar, objašnjava da iako je pad referentnih stopa i Euribora donio povoljnije uslove za zaduživanje, Crna Gora i dalje zaostaje za eurozonom po visini kamata.

„Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka u Crnoj Gori smanjena je sa 6,6% u julu 2024. na 6,29% u julu 2025. godine. Pad je bio izraženiji kod kredita građanima (0,39%) nego kod privrede (0,19%)“, kazala je Baćović.

Ona ističe da dinamiku kamatnih stopa u Crnoj Gori određuju i faktori poput inflacije i kreditnog rejtinga zemlje.

„Inflacija u Crnoj Gori je u julu 2025. iznosila 4,65%, dok je u eurozoni bila 2,3%. Takva razlika umanjuje pozitivan efekat smanjenja stopa ECB-a. Kreditni rejting zemlje i dalje je B+, što dodatno ograničava povoljnije uslove zaduživanja“, navela je Baćović.

Prema projekcijama MMF-a, inflacija u Crnoj Gori u 2025. iznosiće 3,3%, dok se za eurozonu predviđa 2,0%. „Čak i ako ECB nastavi sa relaksacijom monetarne politike, kamate u Crnoj Gori će padati sporije i ostati više u odnosu na eurozonu“, kazala je Baćović.

Radunović: Pad Euribora smanjuje kamatne prihode, ali i troškove banaka

Pad tromjesečnog Euribora u 2025. godini ima dvostruki efekat na poslovanje banaka – smanjuje prihode od kamata, ali i troškove obaveza, kazao je za Bankar direktor Službe za strateško upravljanje rizicima u Erste banci Marko Radunović.

Kako je objasnio, nominalna kamatna stopa na kredite sa varijabilnom stopom formira se od fiksne marže i Euribora, pa smanjenje ove referentne stope utiče na manju ratu za klijente, ali i na niže kamatne prihode banke. „U segmentu stanovništva imamo mali udio kredita sa varijabilnim kamatnim stopama, dok je u segmentu privrede taj uticaj nešto izraženiji“, kazao je Radunović.

Ipak, Erste banka, dodaje on, održava adekvatnu strukturu bilansa kojom se ublažava rizik promjene kamatnih stopa, pa pad Euribora istovremeno donosi i niže troškove obaveza. „Banka se štiti fiksnom maržom i strukturom bilansa, a klijentima nudimo i opcije sa fiksnom ili kombinovanom kamatnom stopom radi veće predvidljivosti“, istakao je Radunović.

Govoreći o očekivanjima analitičara da bi Euribor mogao pasti i ispod 1,5% do kraja godine, Radunović je naglasio da Erste banka već reaguje na tržišne uslove kroz snižavanje kamata. „Tokom 2024. i 2025. godine ponudili smo povlašćene stope na najtraženije proizvode, uključujući stambene kredite za mlade do 37 godina i gotovinske potrošačke kredite. Reakcija klijenata je izuzetno pozitivna“, naveo je.

Smanjenje opterećenja za dužnike, prema njegovim riječima, povoljno utiče na stabilnost portfolija i rizik nenaplativosti. „Erste banka ima među najnižim stopama loših kredita na tržištu, zahvaljujući ranoj detekciji rizika i proaktivnom pristupu prema klijentima. Pad Euribora smanjuje kreditni rizik indukovan kamatnom stopom, što je povoljna okolnost i za banku i za korisnike kredita“, zaključio je Radunović.

Đurasović: Niže kamatne stope pokrenule rekordnu kreditnu aktivnost u 2025.

Pad referentne kamatne stope Evropske centralne banke od juna 2024. godine doveo je do postepenog smanjenja Euribora, što se reflektovalo i na crnogorsko tržište, istakla je za Bankar članica Upravnog odbora NLB Banke Lana Đurasović.

„Trend je dodatno podržan odgovornim pristupom banaka inicijativi Centralne banke Crne Gore da se smanje kamatne stope za građane. Kao rezultat, kamate su značajno niže, što potvrđuje i pad realizovane neto kamatne marže na nivou sektora u odnosu na prošlu godinu“, navela je Đurasović.

Ona očekuje da bi do kraja godine moglo doći do još jednog sniženja referentne stope, ali uz oprez, s obzirom na globalnu neizvjesnost. „U slučaju dodatnog pada, klijenti sa kreditima vezanim za varijabilnu stopu mogu očekivati niže mjesečne obaveze“, dodala je.

Niže kamatne stope, zajedno sa rastom zaposlenosti i prosječnih zarada, bile su jedan od ključnih pokretača rekordnog iznosa novih kredita u 2025. godini. „Ipak, dalji tok kreditne aktivnosti neće zavisiti isključivo od dinamike kamatnih stopa“, kazala je Đurasović.

NLB Banka, kako je naglasila, nastavlja da unapređuje ponudu, omogućavajući klijentima izbor između fiksne, varijabilne i kombinovane kamatne stope, čime odgovara na različite potrebe i istovremeno aktivno upravlja rizikom kamatnih stopa.

Sagovornici zaključuju da dok ECB nastavlja sa opreznom monetarnom politikom i drži referentne stope nepromijenjenim, crnogorsko tržište osjeća benefite kroz niže rate kredita i rekordnu kreditnu aktivnost. Ipak, kako upozorava prof. dr Maja Baćović, inflacija i kreditni rizik i dalje su glavni razlozi što kamate u Crnoj Gori ostaju osjetno iznad onih u eurozoni.

Alisa Hajdarpašić