SIROMAŠTVO u starosti postaće pravilo za veliki dio evropskog stanovništva ako se sadašnje penzione politike ne reformišu.
„Jedan od pet Evropljana već je u riziku da u starosti živi u siromaštvu“, rekla je Petra Hielkema, čelnica Evropskog nadzornog tijela za osiguranje i profesionalne penzije (EIOPA) sa sjedištem u Frankfurtu.
„A ako potom pogledate samo žene, njihov rizik je 30 odsto veći“, kazala je Hielkema u intervjuu za Politico.
Situacija se dodatno pogoršava: stanovništvo Evrope brzo stari, a za četrdeset godina biće svega 1,5 radnika na jednog penzionera. To je upola manje od sadašnjeg odnosa.
Evropa ima penzioni problem
„Neke evropske zemlje već su sada na tom nivou. A to je neodrživo. Evropa ima penzioni problem i zemlje koje nemaju snažne dopunske penzione sisteme zaista su u velikom riziku“, rekla je Hielkema.
Decenijama je standardni evropski model bio oslanjanje na državni penzioni sistem koji će se brinuti o građanima u starosti. No, kako ljudi žive duže, a natalitet pada, trošak finansiranja tih sistema naglo raste. Dodajte tome i druge izdatke starenja stanovništva, poput zdravstva i brige o starima, i račun za poreske obveznike postaje sve teži.
Jedan od odgovora jeste stvaranje komplementarnih privatnih ili strukovnih penzionih sistema, kako bi ljudi imali ličnu zalihu penzione štednje na koju se mogu osloniti u starosti. Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene za nadolazeću krizu.
One imaju više različitih izvora za penzionere: sistem tekućeg finansiranja (pay-as-you-go), profesionalne penzione fondove – što znači da dok radite, ujedno štedite za penziju – te dodatna ulaganja u penzione proizvode.
No, mnoge zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Evropi, uglavnom se oslanjaju na državne penzije i imaju niže prinose u odnosu na plate. U mnogim slučajevima građani nijesu u potpunosti svjesni svoje situacije jer im državne institucije i poslodavci ne pružaju jasan pregled njihovih penzionih prava.
Nadležnost je na nacionalnom nivou
Brisel može učiniti malo više od davanja preporuka jer je nadležnost na nacionalnom nivou. Ipak, Hielkema, Holanđanka koja od 2021. vodi tijelo za profesionalne penzije, uvjerena je da postoji „momentum“ za veliku promjenu koja bi EIOPA-i dala veću ulogu.
„Prvo, vidimo da problem postaje sve veći, a isto vide i pojedine vlade. I drugo, budimo iskreni, zašto su penzije na dnevnom redu? Zato što nam trebaju veća ulaganja, a jedan od načina da ih povećamo jeste preusmjeravanje štednje s bankovnih računa u investicione proizvode“, rekla je Hielkema.
Do kraja godine Evropska komisija predložiće da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupne svakom građaninu, sisteme za praćenje penzija, platforme za komunikaciju o penzionim pravima te poreske podsticaje kako bi štednja za penziju bila privlačnija. Preispitaće i pravila EU-a za penzione fondove i investicione proizvode.
Ključna mjera u paketu jeste sistem automatskog uključivanja ljudi u profesionalne penzione fondove, slično onome što već postoji u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji. „Automatski, bićete uključeni u penzione fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se sami isključiti.“
Tema penzija politički je eksplozivna
Trenutno se, rekla je Hielkema, ljudi mogu odlučiti da se uključe u profesionalnu penziju, ali zbog inercije to čini veoma mali broj njih. „Pretpostavka je da će inercija djelovati i u suprotnom smjeru“, rekla je čelnica EIOPA-e, što znači da bi se malo ljudi isključilo. Ondje gdje postoji, mehanizam funkcioniše i dovodi do toga da više ljudi štedi kroz posao za starost.
„Ideja je imati nešto što je dostupno i za samozaposlene osobe ili radnike u gig ekonomiji, kako bismo osigurali da i oni mogu štedjeti za kasnije“, dodala je Hielkema. U konačnici, nacionalne vlade moraju pokrenuti takve reforme, a tema penzija politički je eksplozivna.
Francuska vlada Françoisa Bayroua izgubila je podršku Socijalista kada radnici i poslodavci nijesu uspjeli da postignu dogovor o penzionim reformama. Ovog ljeta njemački kancelar Friedrich Merz predložio je da mladi štede za svoju penziju, što je izazvalo oštar odgovor sindikata u odbranu državnog penzionog sistema.
Koliko je toga u igri? U Njemačkoj štednja u okviru profesionalnih penzija iznosi 267 milijardi eura, dok u Švedskoj, zemlji koja ima osam puta manje stanovnika od Njemačke, ali u kojoj gotovo svako ima penzioni fond, štednja u profesionalnim penzijama iznosi 516 milijardi eura, odnosno 92 odsto BDP-a.
Izvor: Index.hr
