“Ova godina biće finansijski rekordna godina za Aerodrome Crne Gore. Avijacijski prihodi iznose oko 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. Konačno, neto dobit mogla bi iznositi oko 12 miliona eura. To su zaista vrlo dobri rezultati, koji se ogledaju i u povećanju prometa koji smo ostvarili. Fizički pokazatelji bilježe rast, a finansijski su ih adekvatno pratili, što potvrđuje da se preduzećem upravljalo odgovorno i domaćinski. Sve to nam daje snažnu osnovu i optimizam za ono što nas očekuje u bliskoj budućnost”, kazao je u intervjuu za Bankar direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić.

Zainteresovani za hangar ali ne i kompaniju

Aerodromi Crne Gore nedavno su iskazali interesovanje za kupovinu hangara koji je u vlasništvu kompanije “Vektra Aviation” a koji se nalazi na zemljištu datom toj kompaniji na upravljanje, a koji bi, prema ocjeni menadžmenta, mogao značajno doprinijeti rješavanju problema nedostatka kapaciteta usljed snažnog rasta broja putnika.

Kako je saopštio Tolić, interes kompanije usmjeren je isključivo na hangar kao fizički objekat, dok kupovina kompletne firme koja je bila predmet ranijeg oglasa nije bila opcija.

„Za nas je izuzetno značajan potencijal hangara koji se nalazi na našem području, izgrađenog na zemljištu koje je Aerodromima Crne Gore dato na upravljanje. Želimo jasno da pošaljemo poruku da će sve što se nalazi na našoj teritoriji biti u potpunosti pod kontrolom menadžmenta Aerodroma Crne Gore“, kazao je Tolić.

On je pojasnio da je interes Aerodroma prije svega operativne prirode, te da je posljednjih godina zabilježen snažan rast broja putnika, dok se novi terminal ne može izgraditi u kratkom roku.

„Nedostaje nam kapaciteta, snažno rastemo po broju putnika i svjesni smo da se novi terminal ne može napraviti preko noći. Zbog toga bi nam taj prostor bio izuzetno značajan. Postoji mogućnost da se putnici prevoze autobusima do hangara i da se prostor prilagodi, uključujući i formiranje dva odlazna gejta“, naveo je Tolić.

Direktor Aerodroma Crne Gore podsjetio je da je objekat ranije bio oglašen na prodaju zajedno sa cijelom firmom, ali da Aerodromima takav aranžman nije bio prihvatljiv.

„Nama cijela firma nije interesantna – interesuje nas isključivo hangar. Imali smo snažnu podršku resornog ministarstva i kompletnog vrha Vlade i dobili signal da se možemo prijaviti. Nadamo se da će se, nakon adekvatne procjene vrijednosti objekta, u nekoj narednoj fazi ponovo razmotriti mogućnost kupovine“, rekao je on.

Tolić je naglasio da je Aerodromima Crne Gore najvažnije vrijeme, jer bi eventualno uklanjanje objekta i gradnja novog značajno usporili rješavanje problema kapaciteta.

„To bi nas vjerovatno dovelo do investicije vrijedne nekoliko miliona eura, ali ono što je za nas najdragocjenije jeste vrijeme. Finansijski trošak bi vjerovatno bio sličan, možda čak i manji, ali gubitak vremena za nas ima veliku vrijednost“, zaključio je Tolić.

Vrhovni sud Crne Gore nedavno je presudom odbio kao neosnovanu žalbu društva Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga, izjavljenu protiv rješenja Upravnog suda Crne Gore od septembra 2025. godine. Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, Upravni sud je prethodno odbacio zahtjev tužioca za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, kojim je usvojen prigovor tužioca na rang listu ponuđača u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Tolić kaže da je sa ovom odlukom upoznat te da pažljivo prate postupak i da je sasvim evidentno da on ide ka svom kraju.

“Biće interesantno vidjeti, kada se nađe na dnevnom redu Vlade, koji su argumenti u prilog koncesiji, a koji eventualno protiv nje. Naravno, ne zaustavljamo svoj poslovni život – ponašamo se potpuno odgovorno prema svim svojim poslovnim partnerima, putnicima i zaposlenima. U našem je velikom interesu da se taj proces okonča, jer će u trenutku kada bude jasno koji je dalji strateški pravac za Aerodrome Crne Gore biti znatno lakše upravljati svim procesima”, navodi Tolić za Bankar.

Rast prometa nameće potrebu za dodatnim zapošljavanjima

Aerodromi Crne Gore (ACG) su nedavno objavili da će početkom naredne godine raspisati oglas za zapošljavanje oko 130 ljudi na pozicijama u operativnim službama Aerodroma Podgorica. Riječ o konkursu za poslove zemaljskih stjuardesa/stjuarta, transportnih radnika i higijeničara.

Tolić kaže da je broj radnjaka operativno potreban da se političke odluke mogu donositi prilično drugo, dok  poslovne da ne mogu čekati i da je odgovornost menadžmenta prije svega prema privredi, turizmu, prema potrebama države kako povećani promet koji ugovaraju opslužiti na vrlo skromnim infrastrukturnim uslovim kojima raspolažu.

“To je već debelo nadiđeno sa brojem putnika u odnosu na ono što mi možemo ponuditi i počivamo na entuzijazmu svojih radnika, ali budemo odgovorni prema putnicima, budemo odgovorni prema imidžu zemlje i ta infrastruktura zahtijeva veliko prilagođavanje jer promet koji nas očekuje, već promet koji imamo najavljen u 2026.godini, će biti prilično izazovano u postojićim kapacitetima izvesti”, kazao je Tolić.

Investicije neophodne bez ili sa koncesijama

Tolić naglašava da je u kontekstu koncesije vrijeme ključni faktor. Prema njegovim riječima, mnogo je vremena izgubljeno, da vjeruje da se na sjednici tenderske komisije argumentovano raspravljalo i da su ponuđači temeljno vrednovani, te da će postojati dovoljno materijala za objektivnu raspravu na sjednici Vlade, koja će odlučiti da li će prihvatiti koncesionu ponudu.

Očekujem da se ta odluka donese u kratkom, odnosno znatno kraćem roku. Ne znam šta tačno piše u samoj ponudi, jer ono što je do sada komunicirano u javnosti – kroz izjave i objave naših predstavnika koji nijesu članovi tenderske komisije – često je bilo pojednostavljeno. Postoji jasna želja, kako menadžmenta tako i zaposlenih, da u fazi u kojoj radimo i branimo interese kompanije budemo glavni i aktivni protagonisti njenog razvoja. Ipak, državu treba razumjeti – potrebe privrede su velike. Ako su ponude zaista toliko dobre da mogu donijeti novi privredni rast i ubrzanu modernizaciju, onda to treba sagledati otvoreno i odgovorno. Ne smijemo zaboraviti da su i ranije postojale dobre namjere, ali su činjenice danas takve kakve jesu”, navodi Tolić.

Prema njegovim riječima, razvoj aerodroma je zapao u određenu fazu I da taj status quo traje predugo što, kakako navodi,predstavlja teret za državu.

“Zbog toga apelujemo na Vladu da odluku donese što prije. Ukoliko se Crna Gora odluči da aerodrome razvija sopstvenim snagama, i taj put je, naravno, izvodljiv. Aerodromi su profitabilni i kreću se u dobrom pravcu, ali bi taj proces neminovno trajao nešto duže. Nedavno ste mi na jednoj konferenciji za medije postavili pitanje o procjeni vrijednosti. U ovom trenutku to je i dalje gledanje u kristalnu kuglu. Govorio sam o rasponu od 250 do 300 miliona eura. Prvi korak koji bi Aerodromi Crne Gore morali da naprave jeste izrada novog master plana. Riječ je o strateškom dokumentu koji izrađuju renomirane kompanije. Iskreno, mislim da takvih firmi gotovo da i nema u našem regionu koje bi mogle izraditi plan koji bi u potpunosti zadovoljio potrebe države i aerodroma. Već sama izrada tog plana predstavlja značajnu investiciju, a zatim slijedi i njegovo sprovođenje”, navodi Tolić Ii dodaje  da je Crna Gora trenutno u povoljnom trenutku – približno dvije godine prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji – što ostavlja dovoljno vremena da se pripremi kompletna dokumentacija kako bi se razvoj aerodroma mogao kandidovati za finansiranje iz evropskih fondova.

“Ne treba zaboraviti ni ključnu ulogu evropskih finansijskih institucija, poput Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke, ali ni komercijalnih banaka koje sve aktivnije nude svoje finansijske kapacitete za razvojne projekte. Zbog toga zaista ne treba sužavati spektar mogućnosti. Vjerujem da će se pronaći održivo i odgovorno rješenje”, zaključio je Tolić.

(D.Obradović)