Broj stečajnih postupaka u Hrvatskoj ostao je povišen i tokom 2025. godine, a najugroženiji sektor ostaje građevinarstvo, pokazuje najnovije istraživanje austrijskog društva za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia, sprovedeno u saradnji sa Allianz Tradeom.
Prema izvještaju, globalna insolventnost će u 2025. porasti za 6%, a u 2026. za dodatnih 5%, dok se blagi pad od 1% očekuje tek 2027. godine.
Građevinarstvo pod najvećim pritiskom
Nakon snažnog rasta broja stečajeva u 2024, trend se nastavlja i 2025., uz naznake kratkoročne stabilizacije, ali i dalje prisutne strukturne rizike.
Tokom prošle godine otvoreno je 4.832 stečaja, što predstavlja rast od 7% u odnosu na 2023. Skoro trećina tih postupaka odnosila se na građevinski sektor, koji je i dalje izuzetno ranjiv zbog nedostatka likvidnosti i visokih troškova finansiranja.
Od januara do avgusta 2025. registrovano je 2.610 stečajnih postupaka, što je pad u odnosu na isti period 2024. (3.301 slučaj), što ukazuje na blago usporavanje trenda.
„I dalje vidimo strukturne izazove, posebno za manja preduzeća koja se suočavaju s rastućim troškovima finansiranja i ograničenim rezervama likvidnosti“, izjavio je Michael Kolb, član Uprave Acredije.
Trgovina i usluge takođe pod pritiskom
Pored građevinarstva, najpogođeniji sektori su maloprodaja i usluge, koji su posebno osjetljivi na kašnjenja u plaćanju i strože uslove kreditiranja.
Iako hrvatska privreda i dalje ima koristi od snažnog turizma i EU infrastrukturnih projekata, pad privatnih ulaganja i više kamatne stope postaju sve veći izazov za poslovanje domaćih firmi.
Globalni faktori dodatno pogoršavaju stanje
Na hrvatsko tržište sve više utiču i geopolitičke napetosti, slabija potražnja u zapadnoj Evropi, te trgovinski poremećaji. Iako Hrvatska nije među državama s najvećom zavisnošću od izvoza, sektori kao što su proizvodnja, logistika i trgovina već osjećaju posljedice viših troškova uvoza i poremećaja lanaca snabdijevanja.
Prema procjenama OECD-a i Evropske komisije, rast izvoza Hrvatske u 2025. biće umjeren, jer protekcionističke mjere i slabija aktivnost ključnih partnera ograničavaju potražnju.
Hrvatska, zaključuje se u izvještaju, ulazi u 2026. godinu sa stabilnijim makroekonomskim okvirom, ali i trajno osjetljivim realnim sektorom, posebno u oblastima s niskim stepenom kapitalne otpornosti poput građevinarstva i maloprodaje.
