Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o elektronskoj trgovini, koji je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, čime je pokrenuta domaća procedura za njegovo formalno prihvatanje.

Sporazum bi trebalo da olakša prekograničnu digitalnu trgovinu i unaprijedi pravila za elektronska plaćanja, ugovore, potpise i fakture. Njegove odredbe neće se primjenjivati dok ne stupi na snagu.

U skupštinskoj proceduri Vladu će predstavljati potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Gjeloshaj i Igor Vučinić, vršilac dužnosti generalnog direktora nadležnog direktorata u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Riječ je o plurilateralnom Sporazumu o elektronskoj trgovini, zaključenom među grupom članica Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je sačinjen u Jaundeu 28. marta 2026. godine i otvoren je za pristupanje svim članicama STO. Njime se uspostavlja prvi osnovni skup pravila globalnog dometa za digitalnu trgovinu, sa ciljem da prekogranične elektronske transakcije budu jednostavnije, sigurnije i predvidljivije za kompanije i potrošače.

Sporazum predviđa da elektronskim ugovorima, potpisima i fakturama ne može biti osporena pravna valjanost samo zato što su u digitalnom obliku, osim u slučajevima koji su drugačije uređeni domaćim zakonima i propisima. Podstiču se interoperabilnost elektronske autentifikacije, dobrovoljno međusobno priznavanje elektronskih potpisa i razvoj sistema elektronskog fakturisanja koji mogu efikasnije funkcionisati u prekograničnom poslovanju.

Za banke, platne institucije i fintech kompanije posebno je značajan dio Sporazuma koji se odnosi na elektronska plaćanja. Strane Sporazuma prepoznaju koristi razvoja sigurnih, efikasnih, dostupnih i cjenovno prihvatljivih prekograničnih plaćanja, primjene međunarodno prihvaćenih standarda i veće interoperabilnosti platnih sistema.

Države će, u skladu sa svojim propisima, nastojati da blagovremeno objavljuju pravila o elektronskim plaćanjima, uključujući uslove za izdavanje dozvola i tehničke standarde, kao i da u razumnom roku odlučuju o zahtjevima za regulatorna odobrenja. Predviđeno je i podsticanje konkurencije, inovacija i saradnje finansijskih institucija sa pružaocima tehnoloških usluga, uz odgovarajuće upravljanje rizicima.

Sporazum, međutim, ne nalaže automatsko otvaranje domaćeg tržišta svim stranim pružaocima platnih usluga. Pristup platnim i klirinškim sistemima zavisiće od obaveza koje je država već preuzela u okviru Opšteg sporazuma o trgovini uslugama, kao i od domaćih regulatornih, licencnih i prudencijalnih zahtjeva.

Jedan od ciljeva Sporazuma je i razvoj trgovine bez papira. Predviđeno je da carinski obrasci budu dostupni u elektronskom formatu i da se elektronski podnesena carinska dokumentacija, uz propisane izuzetke, prihvata kao pravni ekvivalent papirnoj verziji.

Države se podstiču i da razvijaju takozvani sistem jedinstvenog prozora, preko kojeg bi privrednici na jednom mjestu elektronski dostavljali dokumentaciju i podatke potrebne za uvoz, izvoz i tranzit robe. Takav sistem mogao bi da skrati procedure i smanji administrativne troškove prekogranične trgovine.

Sporazum predviđa i da njegove strane, nakon što on stupi na snagu, neće uvoditi carine na elektronske prenose između fizičkih i pravnih lica iz država potpisnica. Domaći porezi, naknade i druge dažbine i dalje će moći da se naplaćuju ukoliko su u skladu sa pravilima STO.

Ta odredba odnosi se na elektronske prenose, uključujući njihov digitalni sadržaj, a ne na fizičku robu naručenu preko interneta. Takva roba i dalje može podlijegati redovnim carinskim i poreskim pravilima prilikom prelaska granice.

Dokument obuhvata i zaštitu potrošača od prevarnih, obmanjujućih i nepoštenih aktivnosti na internetu. Strane treba da obezbijede mjere protiv neželjenih komercijalnih poruka, pravni okvir za zaštitu ličnih podataka i saradnju nadležnih institucija u oblasti sajber bezbjednosti.

Predviđeno je i promovisanje pristupa mehanizmima za prigovor i pravnu zaštitu potrošača, uključujući one koji obavljaju prekogranične transakcije.

Sporazum još nije stupio na snagu niti je uključen u redovni pravni okvir STO. Grupa zainteresovanih članica usvojila je privremeni aranžman za njegovu primjenu, dok će se paralelno nastaviti rad na njegovom uključivanju u pravni sistem te organizacije.

Sporazum će stupiti na snagu 30 dana nakon što bude položen 45. instrument prihvatanja. Za svaku članicu koja ga naknadno prihvati primjenjivaće se od 30. dana nakon polaganja njenog instrumenta. Usvajanje zakona u Skupštini predstavljalo bi jedan od ključnih koraka Crne Gore ka formalnom prihvatanju Sporazuma.

(Bankar)