Niže očekivane cijene nafte i drugih sirovina donekle su poboljšale izglede za globalnu ekonomiju u 2026. godini, ali geopolitički sukobi, nestabilna inflacija, visoke kamatne stope i problemi u javnim finansijama velikih država i dalje predstavljaju ozbiljne rizike.
To se navodi u julskom izvještaju S&P Global Market Intelligencea, čiji su analitičari blago povećali prognoze privrednog rasta za zemlje koje zavise od uvoza nafte, istovremeno smanjujući očekivanja u pogledu inflacije za 2026. i 2027. godinu.
U S&P Global Market Intelligenceu, ipak, upozoravaju da poboljšanje nije dovoljno da bi se moglo govoriti o stabilnom oporavku svjetske ekonomije.
„Klimavi ekonomski temelji“ ostaju glavna karakteristika 2026. godine, prvenstveno zbog mogućnosti da sukobi i drugi geopolitički događaji ponovo poremete snabdijevanje energentima, podignu cijene i primoraju centralne banke da duže zadrže restriktivnu monetarnu politiku.
Niže cijene nafte smanjuju inflacione pritiske
Glavni razlog za umjereno povoljnije julske prognoze jesu niže pretpostavke o kretanju cijena sirovina, posebno nafte.
S&P Global Energy u osnovnom scenariju očekuje da će cijena nafte Dated Brent na kraju 2026. godine iznositi oko 87 dolara po barelu, dok se za kraj 2027. prognozira cijena od 74 dolara.
Prosječne cijene nafte u obje godine oko 20 odsto su niže u odnosu na pretpostavke koje je S&P koristio u junskim prognozama. Zbog toga su smanjena očekivanja u pogledu potrošačke inflacije, dok su izgledi za rast ekonomija koje su veliki uvoznici energenata donekle poboljšani.
Niže cijene energije posebno su značajne za evropske ekonomije, koje su veoma zavisne od uvoza energenata. Jeftinija nafta može smanjiti troškove kompanija, ublažiti rast cijena za potrošače i povećati prostor za ličnu potrošnju i investicije.
Ipak, S&P upozorava da su cijene nafte posljednjih dana ponovo pokazale izraženu nestabilnost. Svako novo pogoršanje situacije na Bliskom istoku ili poremećaj prolaska robe kroz Ormuski moreuz mogao bi brzo da poništi očekivani pad inflacije.
Pored energenata, rizik predstavljaju i cijene hrane i poljoprivrednih proizvoda, koje bi mogle rasti zbog poremećaja u lancima snabdijevanja i nepovoljnih vremenskih uslova.
S&P ne očekuje nova povećanja kamata Feda i ECB-a
Iako finansijska tržišta ponovo razmatraju mogućnost povećanja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eurozoni, osnovni scenario S&P Global Market Intelligencea ne predviđa novo zaoštravanje monetarne politike.
Analitičari očekuju da će američke referentne kamatne stope ostati nepromijenjene do sredine 2027. godine, nakon čega bi moglo uslijediti postepeno ublažavanje monetarne politike.
Tržišta su prije objavljivanja povoljnijih junskih podataka o američkoj inflaciji gotovo u potpunosti uračunavala povećanje kamate Feda od 25 baznih poena već u oktobru. Nakon objave podataka očekivanja su smanjena, ali tržišne cijene i dalje ukazuju na približno 70 odsto vjerovatnoće da će kamata biti povećana do oktobra.
S&P smatra da takva očekivanja nijesu opravdana u njegovom osnovnom scenariju i prognozira da će Fed zadržati kamate na sadašnjem nivou, osim ukoliko ponovni rast cijena energije, hrane ili poremećaji u snabdijevanju ne izazovu snažnije inflacione pritiske.
Slična razlika postoji i kada je riječ o Evropskoj centralnoj banci. Tržišta su počela da uračunavaju mogućnost povećanja kamata ECB-a za ukupno oko 50 baznih poena do početka naredne godine.
Međutim, S&P Global Market Intelligence procjenjuje da slaba ekonomska aktivnost u eurozoni, povoljniji inflacioni podaci i mali rizik od širenja rasta cijena kroz plate i druge troškove ne opravdavaju nova povećanja kamata.
Uprkos tome, analitičari ne isključuju mogućnost da bi centralne banke morale ponovo da reaguju ukoliko se geopolitička situacija pogorša i cijene nafte značajnije porastu.
Usporavanje velikih ekonomija
S&P očekuje da će podaci pokazati usporavanje rasta većine velikih ekonomija tokom drugog kvartala.
Američka ekonomija i dalje pokazuje veću otpornost u odnosu na druge razvijene zemlje, dok Zapadna Evropa nastavlja da bilježi slabije rezultate. Istovremeno je usporen rast kontinentalne Kine i Indije, a pritisak na dugoročne kamatne stope ostaje izražen.
Kineska ekonomija porasla je u drugom kvartalu 4,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što je njen najslabiji godišnji rast od početka 2023. godine.
Za eurozonu se, međutim, očekuje povratak skromnog rasta nakon pada ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu. Istraživanja poslovne aktivnosti pokazala su određeno poboljšanje tokom juna, ali sa i dalje relativno niskih nivoa.
Javni dug ograničava reakciju država
Pored inflacije i geopolitičkih rizika, S&P upozorava i na loše stanje javnih finansija brojnih velikih ekonomija.
Visoki javni dug i rast prinosa na državne obveznice smanjuju mogućnost vlada da većom potrošnjom, poreskim olakšicama ili subvencijama ublaže posljedice novih ekonomskih šokova.
To predstavlja značajnu razliku u odnosu na prethodne krize, kada su države imale više prostora da povećaju zaduživanje i podrže privredu i stanovništvo.
Prema ocjeni S&P Global Market Intelligencea, nekoliko ranijih prognoza za 2026. godinu za sada se ostvaruje – američka ekonomija ostaje relativno stabilna, Zapadna Evropa zaostaje, Kina i Indija rastu sporije, dok se monetarne politike najvećih centralnih banaka sve više razlikuju.
Niže cijene sirovina donijele su određeno olakšanje, ali nijesu uklonile ključne rizike. Dalji smjer svjetske ekonomije zavisiće prije svega od kretanja cijena nafte, razvoja sukoba na Bliskom istoku i reakcija centralnih banaka na eventualni novi rast inflacije.
(Bankar)
