Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) trebalo bi da se kod Francuske razvojne agencije (AFD) zaduži do 25 miliona eura za rekonstrukciju i proširenje trafostanice Perućica i nabavku dva autotransformatora za trafostanicu Pljevlja 2. Ministarstvo finansija predložilo je Vladi da odobri kreditni aranžman i izda državnu garanciju na ukupan iznos kredita.
Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 38,8 miliona eura, od čega je za trafostanicu Perućica predviđeno 25,2 miliona, a za Pljevlja 2 još 13,6 miliona eura. Projekat bi, osim iz kredita AFD-a, trebalo da bude finansiran iz granta koji će naknadno biti obezbijeđen i sopstvenih sredstava CGES-a, dok je završetak planiran do 2030. godine.
Vlada je krajem aprila usvojila polazne osnove za pregovore i zadužila Ministarstvo finansija da, u saradnji sa Ministarstvom energetike i rudarstva i CGES-om, pregovara sa Francuskom razvojnom agencijom.
Zakonski osnov za izdavanje garancije obezbijeđen je Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za 2026. godinu. Odbor direktora CGES-a je 16. aprila ovlastio izvršnog direktora da pristupi potpisivanju ugovora o kreditu.
Pet godina grejs perioda
Kredit bi bio odobren na deset godina, uključujući grejs period od pet godina. Nakon isteka grejs perioda, CGES bi glavnicu vratio kroz deset jednakih polugodišnjih rata.
Prema predlogu ugovora, prva rata dospjela bi 30. novembra 2031, a posljednja 31. maja 2036. godine.
Sredstva bi mogla biti povučena u jednoj ili više tranši, ali ukupan broj povlačenja ne bi mogao biti veći od 40.
Za svako povlačenje CGES bi mogao da izabere fiksnu ili promjenljivu kamatnu stopu. Promjenljiva kamata bila bi obračunata kao odgovarajući EURIBOR uvećan za maržu od 1,1 procentni poen godišnje.
U zavisnosti od trajanja prvog kamatnog perioda, mogao bi se primijeniti jednomjesečni, tromjesečni ili šestomjesečni EURIBOR. Bez obzira na izabranu opciju, kamatna stopa ne bi mogla biti niža od 0,25 odsto godišnje.
Kod povlačenja sredstava sa fiksnom kamatnom stopom, iznos pojedinačne tranše ne bi mogao biti manji od tri miliona eura, osim ukoliko je preostali raspoloživi iznos kredita niži. Za tranše sa promjenljivom kamatom minimalni iznos bio bi 100.000 eura.
Ugovorom je predviđena i mogućnost da CGES naknadno zatraži konverziju promjenljive kamatne stope u fiksnu.
Naknada za obradu 250.000 eura
Pored kamate, kreditni aranžman podrazumijeva i dodatne troškove.
CGES bi Francuskoj razvojnoj agenciji platio jednokratnu naknadu za obradu kredita od jedan odsto ukupnog iznosa, odnosno 250.000 eura. Naknada bi morala biti izmirena u roku od sedam dana od potpisivanja ugovora.
Šest mjeseci nakon potpisivanja ugovora počela bi da se obračunava i naknada od 0,5 odsto godišnje na nepovučeni dio kreditnih sredstava.
U slučaju otkazivanja cijelog kredita ili njegovog dijela, CGES bi plaćao naknadu od 1,5 odsto otkazanog iznosa.
Prema Informaciji, naknada za prijevremenu otplatu, u zavisnosti od perioda u kojem se kredit vraća, kretala bi se od nula do tri odsto. Ugovor predviđa i mogućnost obračuna dodatnih troškova nastalih raskidom transakcija zaštite od kamatnog rizika.
Na dospjele, a neizmirene obaveze obračunavala bi se ugovorena kamatna stopa uvećana za tri procentna poena. CGES bi snosio i pripadajuće poreze, pravne i administrativne troškove, kao i druge troškove trećih lica.
Državna garancija jedan je od uslova za početak povlačenja kreditnih sredstava.
Oprema u Perućici zastarjela
Hidroelektrana Perućica izgrađena je 1960. godine i jedan je od najznačajnijih proizvodnih objekata u crnogorskom elektroenergetskom sistemu.
Zbog dugog perioda eksploatacije i zastarjelosti opreme, planirana je rekonstrukcija i proširenje postrojenja trafostanice 220/110 kilovolti.
Realizacija projekta trebalo bi da poveća sigurnost, pouzdanost i kvalitet napajanja potrošača, smanji gubitke u mreži i stvori uslove za buduće priključenje obnovljivih izvora energije koji gravitiraju području trafostanice Perućica.
U trafostanici Pljevlja 2 planirana je zamjena dva energetska autotransformatora 400/220/33 kilovolta, snage po 400 megavolt-ampera.
Postojeći transformatori stari su više od 40 godina i, prema Vladinom dokumentu, od posebnog su značaja za funkcionisanje elektroenergetskog sistema. Njihov značaj trebalo bi dodatno da poraste zbog planiranih interkonektivnih projekata na području Pljevalja, na naponskim nivoima od 400 i 220 kilovolti.
CGES stabilan, ali sporije plaća dobavljače
Ministarstvo finansija procijenilo je da CGES ima stabilnu finansijsku poziciju i sposobnost da servisira dugoročne obaveze.
Ukupna ocjena rizika kompanije u periodu od 2022. do 2025. godine uglavnom je bila u kategoriji dva, na skali od jedan do pet, dok je 2023. godine CGES bio svrstan u najpovoljniju kategoriju jedan.
Z-score kompanije kretao se između 3,02 i 4,98, što, prema ocjeni Ministarstva, ukazuje na stabilnu finansijsku poziciju i odsustvo pokazatelja ugroženosti poslovanja.
CGES je u 2025. godini ostvario neto dobit od 20,99 miliona eura, što je manje od 24,83 miliona eura iz 2024. godine. Prihodi od prodaje smanjeni su sa 97,7 miliona na 93,3 miliona eura.
Pokazatelji zaduženosti imovine i kapitala bili su na niskom nivou, dok je pokrivenost kamata svrstana u najpovoljniju kategoriju. Odnos duga prema EBITDA ocijenjen je kategorijom tri, što ukazuje na umjeren rizik u pogledu dugoročne održivosti obaveza.
Međutim, pokazatelj obrta dobavljača svrstan je u najrizičniju kategoriju pet, što ukazuje na produžene rokove izmirivanja obaveza prema dobavljačima i moguće rizike u odnosima sa povjeriocima.
Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da izdavanje državne garancije za ovaj kreditni aranžman ne predstavlja državnu pomoć.
Ministarstvo finansija upozorilo je da kreditno zaduženje uz državnu garanciju povećava potencijalnu odgovornost države. Zbog toga je predloženo uspostavljanje sistema izvještavanja i kontinuirani nadzor nad realizacijom projekta, poslovnog plana i projektovanih prihoda CGES-a, kako bi se na vrijeme prepoznali rizici koji bi mogli dovesti do aktiviranja garancije.
