Crnogorska ekonomija značajno je porasla tokom protekle dvije decenije, uz veće zarade, zaposlenost i životni standard, ali njen budući razvoj više se ne može dominantno oslanjati na potrošnju, turizam i uvoz. Za održiv rast neophodni su veća produktivnost, snažnija domaća proizvodnja i konkurentniji izvoz, ocijenjeno je u Analizi crnogorske ekonomije od 2006. do 2026. godine, koju je predstavila Privredna komora Crne Gore (PKCG).

Prema podacima iz Analize, nominalni bruto domaći proizvod porastao je sa 2,17 milijardi eura u 2006. na 8,17 milijardi eura u 2025. godini, odnosno 275 odsto. Potpredsjednik PKCG, Nikola Vujović kazao je da kada se isključi uticaj rasta cijena, realni obim ekonomske aktivnosti uvećan je 65 odsto, dok je BDP po stanovniku dostigao 13.100 eura.

PKCG je razvoj crnogorske ekonomije podijelila u pet faza: investicionu ekspanziju od 2006. do 2008, krizu i makroekonomsko prilagođavanje od 2009. do 2012, fiskalnu stabilizaciju i novi investicioni ciklus od 2013. do 2019, pandemijski šok 2020. i 2021, te period inflatornih pritisaka i fiskalnih promjena od 2022. do 2025. godine.

„Za dvije decenije crnogorska privreda je prošla kroz investicioni zamah, krizu, konsolidaciju, pandemiju i period ubrzane obnove. Danas treba da se zapitamo na čemu će počivati rast u narednih deset godina”, kazao je Vujović.

Zarade i zaposlenost rasle, produktivnost oslabila

Dosadašnji rast najvećim dijelom je podsticala lična potrošnja domaćinstava, koja je povećana sa 2,03 milijarde na 6,64 milijarde eura. Istovremeno je realni izvoz robe opao, a njegovo učešće u BDP-u smanjeno je sa 21,3 na 7,2 odsto.

Standard građana je, prema Analizi, vidno poboljšan. BDP po stanovniku, mjeren paritetom kupovne moći, porastao je sa 36 na 54 odsto prosjeka Evropske unije. Broj zaposlenih povećan je 79 odsto, na 270.300, stopa nezaposlenosti smanjena je na 9,4 odsto, dok je prosječna zarada porasla sa 282 na 1.012 eura.

Ipak, PKCG upozorava da rast zaposlenosti i zarada nije pratio odgovarajući rast produktivnosti.

„Dvije decenije rasta donijele su vidno unapređenje standarda građana, više zaposlenih, veće zarade, viši BDP po stanovniku. Ali podaci pokazuju i drugu stranu: taj rast je najvećim dijelom bio posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne rasta vrijednosti koju stvara svaki zaposleni, odnosno produktivnost rada je danas niža nego 2006. godine. Dalji rast životnog standarda mora se zasnivati na produktivnosti, kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i stručno obrazovanje”, naglasio je Vujović.

Dodatno ograničenje predstavlja nepovoljna demografska struktura. Ukupan broj stanovnika gotovo se nije promijenio, ali se smanjuje udio radno sposobnog stanovništva, dok nedostatak kvalifikovane radne snage postaje sve izraženiji.

Robni deficit dostigao 3,74 milijarde eura

Najveća strukturna slabost crnogorske ekonomije ostaje spoljnotrgovinski disbalans. Robni deficit u 2025. godini dostigao je 3,74 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala sa nekadašnjih 30 na svega 13 odsto.

Prihodi od usluga, prije svega od turizma, ublažavaju taj jaz, ali je deficit tekućeg računa u 2025. iznosio 1,68 milijardi eura. Direktnim stranim investicijama pokriveno je 31,6 odsto tog deficita, što je, prema PKCG, najniži nivo u posljednjih 15 godina.

„Podaci pokazuju da Crna Gora sve teže finansira svoj spoljni deficit sopstvenom proizvodnjom i izvozom, dok je pokrivenost tog deficita stranim investicijama najniža u posljednjih 15 godina. To je dvostruko upozorenje: slabi spoljna ravnoteža, a istovremeno se ne jača ni domaći proizvodni kapacitet potreban da se ta neravnoteža smanji”, naveo je direktor Sektora za istraživanja i analize PKCG Miljan Šestović.

Od obnove nezavisnosti Crna Gora je, prema Analizi, privukla 16 milijardi eura stranih direktnih investicija iz više od 120 zemalja. Njihova struktura se, međutim, promijenila. Dok su 2015. godine ulaganja u kompanije i banke činila 46 odsto ukupnih investicija, u 2025. nekretnine su dostigle udio od 49 odsto.

Istovremeno je učešće uslužnih djelatnosti u BDP-u povećano sa 57,6 odsto u 2006. na 63,8 odsto u 2024. godini. Udio proizvodnih sektora smanjen je sa 24,2 na 15,7 odsto, dok je udio industrije pao sa 14,9 na 8,3 odsto.

Na veliku uvoznu zavisnost ukazuju i podaci da je za izgradnju auto-puta bilo potrebno uvesti cement vrijedan između 150 miliona i 180 miliona eura, dok je Crna Gora tokom posljednje dvije decenije za uvoz hrane izdvojila 11 milijardi eura.

Turizam donio 1,48 milijardi eura, ICT sektor ubrzano raste

Turizam ostaje glavni pokretač izvoza usluga. Prihodi od turizma povećani su sa 271 milion eura u 2006. na 1,48 milijardi eura u 2025. godini, odnosno 447 odsto. Njihovo učešće u BDP-u poraslo je sa tri na 7,7 odsto.

Analiza, međutim, upozorava da prosječna popunjenost hotelskih kapaciteta od 41 odsto i pad turističkog prometa veći od 80 odsto tokom pandemijske 2020. potvrđuju ranjivost ekonomije koja se u velikoj mjeri oslanja na turizam.

Potencijal za diverzifikaciju PKCG prepoznaje u informaciono-komunikacionim tehnologijama. Broj ICT kompanija povećan je sa 828 na gotovo 4.000. Trgovina je ostala najveći pojedinačni poslodavac, sa petinom ukupne zaposlenosti, dok je učešće finansijskih usluga u BDP-u gotovo udvostručeno.

Cilj do 2035: BDP po stanovniku na 65 do 70 odsto prosjeka EU

PKCG je razvojne prioritete podijelila u tri vremenska perioda. Do 2028. godine prioriteti bi trebalo da budu fiskalna disciplina, stroža procjena opravdanosti kapitalnih projekata i stabilnije regulatorno okruženje.

Predsjednica PKCG Nina Drakić  naglašava da do 2031. fokus bi trebalo usmjeriti na ICT, logistiku, energetiku i laku industriju, povezivanje poljoprivrede sa turističkom potrošnjom i prilagođavanje obrazovanja praktičnim i digitalnim znanjima. Dugoročni prioriteti do 2035. obuhvataju obnovljive izvore energije, razvoj tržišta kapitala, industrijsku politiku usmjerenu na sektore veće dodate vrijednosti i punu integraciju u jedinstveno tržište EU.

„Narednih deset godina rast treba mjeriti kvalitetom i održivošću, a ne samo brzinom. Cilj do 2035. godine jasan je: produktivnija, diversifikovanija i izvozno konkurentnija ekonomija, sa BDP-om po stanovniku na 65 do 70 odsto prosjeka Evropske unije. Ova Analiza pokazuje put kojim treba ići, put koji počiva na sopstvenoj proizvodnji, izvozu i produktivnosti, a ne na potrošnji i uvozu. Privredna komora Crne Gore, u ime cijele poslovne zajednice, ostaje partner Vladi u sprovođenju ovih prioriteta”, zaključila je predsjednica PKCG Nina Drakić.