Predstojeća turistička sezona za izdavaoce privatnog smještaja u Crnoj Gori ne donosi samo pitanje popunjenosti apartmana, cijena i rezervacija, već i mnogo ozbiljniju dilemu – koliko porodična turistička domaćinstva mogu ostati ekonomski održiva u uslovima rasta troškova, sve veće konkurencije i komplikovanih administrativnih procedura. Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović, u intervjuu za portal Bankar, kaže da domaćini i dalje ulažu, podižu kvalitet i predstavljaju lice crnogorskog turizma, ali da im nedostaje osjećaj da ih institucije vide kao razvojne partnere. Prema njenim riječima, uspješnost sezone više se ne može mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, već i time da li oni koji sezonu iznose mogu od tog posla da žive i dalje ulažu u kvalitet ponude.
Sa kakvim očekivanjima izdavaoci privatnog smještaja ulaze u predstojeću turističku sezonu?
Ako bih očekivanja izdavalaca opisala jednom riječju, to bi bila – neizvjesnost.
Neizvjesnost ne proizlazi samo iz broja rezervacija ili strukture gostiju, već prije svega iz uslova poslovanja. Posljednjih godina porodična turistička domaćinstva suočavaju se sa rastom troškova, sve većom konkurencijom i sve složenijim administrativnim obavezama. Aktuelna situacija je takva da domaćini više vremena provode tumačeći tek uvedene propse, propise, poreske obaveze i administrativne procedure nego razmišljajući kako da unaprijede svoju ponudu.
Uprkos tome, oni i dalje ulažu, razvijaju kvalitet i predstavljaju lice crnogorskog turizma. Ono što im danas najviše nedostaje jeste osjećaj da institucije u njima vide razvojne partnere, a ne prvenstveno subjekte kontrole.
Kakve su dosadašnje rezervacije i da li se već sada može procijeniti kakva će biti popunjenost tokom jula i avgusta?
Rezervacije su različite od destinacije do destinacije i od objekta do objekta. Bolje posluju domaćini koji godinama ulažu u kvalitet, imaju dobre ocjene i bazu stalnih gostiju, dok je kod drugih primjetno da se rezervacije zaključuju kasnije nego ranije i da gosti mnogo pažljivije planiraju troškove.
Međutim, previše se fokusiramo na procente popunjenosti, a premalo na održivost poslovanja. Možete imati dobru popunjenost, a da vam na kraju sezone ostane manje nego prethodnih godina, jer su troškovi poslovanja značajno porasli.
Zato uspješnost sezone me možemo mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, već i ekonomskom održivošću onih koji tu sezonu iznose.
Kakve su dosadašnje rezervacije i da li se već sada može procijeniti kakva će biti popunjenost tokom jula i avgusta?
Najveća potražnja i dalje je za apartmanima prilagođenim porodicama, smještajem u blizini plaže i objektima koji nude dobar odnos cijene i kvaliteta. Istovremeno veliko je interesovanjei za kuće za odmor, autentična domaćinstva i sadržaje koji gostu nude više privatnosti i lokalnog doživljaja.
Gost danas bira cijelu destinaciju. Ocjenjuje uređenost prostora, čistoću, parking, saobraćaj, bezbjednost, dostupnost sadržaja i ukupno iskustvo boravka.
Zbog toga kvalitet turističke ponude destinacije nije odgovornost samo domaćina. On zavisi od funkcionisanja cijele destinacije i saradnje svih koji učestvuju u kreiranju turističkog proizvoda.
U kojim opštinama ili turističkim mjestima je, prema informacijama sa terena, najveće interesovanje gostiju?
Primorje i dalje ostvaruje najveći turistički promet, što je i logično jer su većinski kapaciteti razvijeni u južnoj regiji, međutim, veliko je interesovanje gostiju za sjever Crne Gore, posebno za aktivan odmor, prirodu, kulturnu baštinu i autentična lokalna iskustva.
Zato smatram da ne treba posmatrati sjever i jug kao odvojene turističke cjeline, već kao jedan turistički proizvod. Prednost Crne Gore je upravo u tome što gost za kratko vrijeme može doživjeti potpuno različita iskustva – od mora do planina.
To je pravac u kojem djeluje i UIS Crne Gore. U saradnji sa partnerima realizovali smo razvojne radionice u Baru, Budvi, Kolašinu, Beranama, Gusinju i Bijelom Polju, gdje smo sa domaćinima, turističkim organizacijama i lokalnim partnerima radili na jačanju turističke ponude i međusobnom povezivanju destinacija. Kroz projekat CAST promovišemo kulturnu baštinu kao dio savremenog turističkog proizvoda, dok kroz druge inicijative podstičemo povezivanje lokalnih proizvođača, domaćina i turističkog sektora.
Naš cilj je da gost ne dođe samo na more ili samo na planinu, već da ostane duže u Crnoj Gori, obiđe više destinacija i tako stvori veću korist i za lokalne zajednice i za ukupnu turističku privredu.
Kakve su cijene privatnog smještaja ove sezone?
Mislim da je važnije govoriti o vrijednosti koju gost dobija nego o samoj cijeni.
Crna Gora danas nudi izuzetno raznovrstan privatni smještaj – od soba i apartmana za porodični odmor, preko kuća za odmor, seoskih domaćinstava i planinskih katuna, do luksuznih vila i boutique objekata. Gotovo svaki gost može pronaći smještaj u skladu sa svojim budžetom, interesovanjima i načinom putovanja.
Naša posebna prednost je što gost može kombinovati više različitih iskustava u jednoj zemlji – nekoliko dana na primorju, a zatim odmor na sjeveru, ili obrnuto. Upravo ta raznovrsnost treba da bude jedan od najjačih aduta Crne Gore.
Istovremeno, troškovi poslovanja rastu mnogo brže od cijena smještaja, pa profitabilnost porodičnih turističkih domaćinstava postaje sve manja.
Da li su cijene porasle u odnosu na prošlu sezonu i koliko su gosti osjetljivi na poskupljenja?
Kod dijela izdavalaca cijene jesu korigovane, ali znatno manje nego što su porasli troškovi poslovanja.
Gosti su danas veoma osjetljivi na cijene i pažljivo upoređuju destinacije i ponude. Zbog toga se profitna marža domaćina smanjuje. Često slušamo rasprave o tome da li je smještaj skup, ali gotovo niko ne postavlja pitanje koliko danas iznosi stvarna zarada registrovanog izdavaoca nakon što plati sve obaveze.
Kakve su dosadašnje rezervacije i da li se već sada može procijeniti kakva će biti popunjenost tokom jula i avgusta?
Rast troškova poslovanja, nelojalna konkurencija, infrastrukturni problemi i administrativno opterećenje predstavljaju većinu izazova. Ali najveći problem je to što registrovani domaćini imaju osjećaj da država od njih očekuje profesionalizam, a da ih i dalje ne tretira kao ravnopravan dio turističke privrede.
Ispred UIS CG pokušavamo da otvorimo ozbiljan razgovor o politici razvoja porodičnih turističkih domaćinstava. Danas mnogo govorimo o administraciji, a premalo o razvoju sektora koji nosi najveći dio smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori.
Naša inicijativa ka nadležnim institucijama za stvaranje kategorije Domaćin u turizmu je utemeljena I neophodna, sa jedne strane da bi se kreirao podržavajući ambijent za ovu kategoriju nosilaca turistićkog proizvoda, a sa druge strane je vrlo jasno da nemamao konkretan turistički proizvod jer nije definisan nosilac tog proizvoda.
Kakve su dosadašnje rezervacije i da li se već sada može procijeniti kakva će biti popunjenost tokom jula i avgusta?
Država i lokalne samouprave mogu da urade mnogo toga, ali prije svega je potrebno da promijene način na koji posmatraju porodična turistička domaćinstva.
Registrovani izdavaoci ne traže privilegije. Traže jasna pravila, pravnu sigurnost i partnerski odnos sa institucijama. Traže da se njihov doprinos crnogorskom turizmu prepozna jednako ozbiljno kao i doprinos drugih učesnika u turističkoj privredi.
Potrebno je pojednostaviti administrativne procedure, obezbijediti jedinstvenu primjenu propisa, ubrzati digitalizaciju procesa i dosljedno suzbijati nelojalnu konkurenciju. Istovremeno, lokalne samouprave moraju više ulagati u komunalnu infrastrukturu, saobraćaj, parking, čistoću i uređenje prostora, jer gost ne ocjenjuje samo smještaj – ocjenjuje cijelu destinaciju.
Kao Udruženje koje svakodnevno prisutno na terenu i razgovara sa domaćinima širom Crne Gore ponavljamo i tvrdimo da porodična turistička domaćinstva nisu prepreka razvoju turizma. Ona su jedan od njegovih najvećih razvojnih potencijala. Zato insistiramo da je vrijeme da razgovaramo ne samo o tome kako ćemo kontrolisati sektor, već kako ćemo ga učiniti konkurentnijim, održivijim i otpornijim na izazove koji su pred nama.
(Bankar)
