Premijerski sat u znaku ekonomije: Spajića očekuju pitanja o EU novcu, razvoju sjevera, radnicima i velikim projektima

Premijer Milojko Spajić odgovaraće 6. jula na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata, a među najavljenim temama značajan prostor zauzimaju pitanja koja se tiču ekonomije, evropskih fondova, razvoja sjevera, položaja radnika, velikih infrastrukturnih projekata i valorizacije turističkih resursa.

Iako će dio poslaničkih pitanja biti političkog i identitetskog karaktera, najvažniji dio rasprave mogao bi se odnositi na to šta građani i privreda mogu konkretno očekivati od evropskih integracija, kako će se koristiti novac iz evropskih fondova, da li će se ubrzati razvoj manje razvijenih sredina i na koji način Vlada planira da poboljša uslove života i rada u Crnoj Gori.

Predsjednik Kluba poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće premijera koju političku poruku Brisel šalje time što je Crnu Goru već uvrstio u svoje budžetske projekcije i predvidio 3,2 milijarde eura kroz finansijski okvir Evropske unije.

To pitanje ima i snažnu ekonomsku dimenziju, jer bi pristup značajnim evropskim sredstvima mogao da bude jedan od ključnih izvora za finansiranje infrastrukturnih projekata, modernizaciju javnih usluga, podršku privredi, poljoprivredi i lokalnom razvoju. Za Crnu Goru, koja je nadomak članstva u EU, važno je kako će se pripremiti za korišćenje tog novca i da li će administracija i institucije biti spremne da projekte sprovedu na vrijeme.

U ime Kluba poslanika SNP–CIVIS, Slađana Kaluđerović pitaće šta će punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji konkretno donijeti građanima u svakodnevnom životu. Posebno je interesuje koje će koristi članstvo imati za poljoprivrednike, mlade, preduzetnike i penzionere, kao i koje će praktične prednosti građani imati prilikom putovanja, rada, trgovine i liječenja u državama članicama EU.

Ovo pitanje otvara prostor za raspravu o tome da li će evropske integracije za građane značiti samo politički cilj ili i konkretan ekonomski pomak kroz veće tržište, lakši plasman proizvoda, bolji pristup fondovima, veće mogućnosti zapošljavanja i snažniju zaštitu potrošača i radnika.

Važan ekonomski ugao ima i pitanje poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića, koji će od premijera tražiti odgovor šta građani mogu očekivati do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i koji su razvojni ciljevi države, posebno kada je riječ o unapređenju životnih uslova u manje razvijenim sredinama na sjeveru.

Smailović je ocijenio da Crna Gora, do ulaska u EU, mora dodatno unaprijediti životne uslove u manje razvijenim sredinama, naročito na sjeveru. Upravo razvoj sjevera ostaje jedno od ključnih ekonomskih pitanja za državu, imajući u vidu dugogodišnje razlike u zaposlenosti, investicijama, infrastrukturi i životnom standardu između sjevernog, centralnog i južnog regiona.

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni tražiće informacije o realizaciji međudržavnog projekta izgradnje mosta na Bojani između Crne Gore i Albanije, uz zahtjev da Vlada predstavi dinamički plan realizacije projekta.

Most na Bojani nije samo infrastrukturno, već i razvojno pitanje. Njegova izgradnja mogla bi da ojača saobraćajno povezivanje Crne Gore i Albanije, unaprijedi turističku ponudu Ulcinja i šireg primorskog područja, ali i podstakne prekograničnu saradnju, trgovinu i investicije.

Ekonomski značajno biće i pitanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića, koji će pitati da li su radnici u Crnoj Gori živjeli bolje prije 30. avgusta 2020. godine. To pitanje otvara raspravu o zaradama, kupovnoj moći, inflaciji, porezima, doprinosima i ukupnom položaju zaposlenih u prethodnim godinama.

U ime Kluba poslanika Demokratske partije socijalista, Danijel Živković postaviće pitanje o stanju u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Iako se radi o društvenoj temi, zdravstvo ima i važnu budžetsku dimenziju, jer održivost zdravstvenog sistema, liste čekanja, ulaganja u opremu i kadrove direktno zavise od javnih finansija i načina na koji država raspoređuje novac.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće premijera kako je proteklo otvaranje Svetog Stefana, uz ocjenu da je interes javnosti da to zna. Sveti Stefan je jedno od najprepoznatljivijih turističkih imena Crne Gore, pa se i to pitanje može posmatrati kroz ekonomski ugao — koliko se uspješno valorizuje jedan od najvrednijih turističkih resursa države i kakvi su efekti na sezonu, prihode i imidž Crne Gore kao luksuzne destinacije.

Pored ekonomskih tema, premijer će odgovarati i na pitanja o statusu Bokeljske mornarice, navodnim zabranama ulaska pojedinim putnicima iz Srbije tokom izbora u Nikšiću, kao i o izjavi savjetnika ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića da je „Srbija bolesnik na Dunavu“.

Premijerski sat će, sudeći po najavljenim pitanjima, biti prilika da se pored političkih tema otvori i rasprava o ključnim ekonomskim prioritetima države: evropskom novcu, razvoju sjevera, velikim infrastrukturnim projektima, položaju radnika, turizmu i javnim uslugama. Za građane i privredu najvažnije će biti da li će odgovori premijera ponuditi konkretne rokove, mjere i izvore finansiranja za projekte koji se najavljuju.

(Bankar)

Slični Članci