Bitcoin se početkom sedmice ponovo spustio ispod psihološke granice od 60.000 dolara, a zatim se djelimično oporavio. Međutim, najveća priča nije sama cijena. Prvi put otkako su američki spot ETF-ovi promijenili tržište kriptovaluta, upravo su institucionalni investitori postali glavni razlog njegovog pada.
Bitcoin se danas kreće oko 59.500 do 60.000 dolara, nakon gotovo šest odsto sedmičnog pada. Analitičari nivo od 60.000 dolara smatraju ključnom tehničkom i psihološkom granicom. Da li će se iznad nje zadržati, u velikoj mjeri zavisi od ponašanja velikih institucionalnih investitora.
ETF-ovi više nijesu oslonac tržišta
Najveći pritisak dolazi iz američkih spot Bitcoin ETF-ova.
Tokom juna iz tih fondova povučeno je oko 4,06 milijardi dolara, što je njihov najveći mjesečni odliv od početka trgovanja. Samo prošle sedmice investitori su povukli oko 1,79 milijardi dolara, što je drugi najveći sedmični odliv do sada.
Posebno se ističe BlackRockov IBIT, koji je prošle godine bio jedan od glavnih pokretača rekordnog rasta Bitcoina. Danas isti kanal postaje izvor pritiska na tržište.
To pokazuje koliko se struktura kripto tržišta promijenila. Bitcoin više ne određuju prvenstveno mali ulagači, već odluke institucionalnog kapitala.
Strah ponovo zavladao tržištem
Raspoloženje među ulagačima naglo se pogoršalo.
Indeks Crypto Fear & Greed pao je na 17 bodova, što označava zonu „ekstremnog straha“. Takvi nivoi obično znače da ulagači izbjegavaju rizik i radije zatvaraju pozicije nego što otvaraju nove.
Negativan sentiment dodatno pojačava volatilnost, jer svaki veći nalog za prodaju može izazvati još snažnije pomjeranje cijene.
Makroekonomija ponovo upravlja kriptom
Kriptovalute su posljednjih godina postale osjetljivije na makroekonomske događaje nego ikada ranije.
Tržište danas pažljivo prati razvoj događaja na Bliskom istoku, kretanje američkog dolara i ovonedjeljnu objavu podataka o zaposlenosti u SAD-u. Upravo će izvještaj o broju novih radnih mjesta dati nove smjernice o mogućim potezima američkog Feda.
Ako tržište zaključi da će kamatne stope ostati više duže nego što se očekivalo, pritisak na rizičnu imovinu mogao bi se dodatno pojačati. Bitcoin posljednjih mjeseci sve češće reaguje na iste makroekonomske signale kao i tehnološke akcije.
Kapital traži nove prilike
Pad Bitcoina ne proizilazi samo iz slabijeg interesovanja za kriptovalute.
Analitičari upozoravaju da dio institucionalnog kapitala prelazi u druga područja tržišta, prije svega u kompanije povezane sa vještačkom inteligencijom, koje i dalje nude snažniji rast zarade i prihoda.
Istovremeno, jači američki dolar i više kamatne stope smanjuju privlačnost imovine koja ne donosi redovan prinos.
Zbog toga je Bitcoin od početka 2026. godine izgubio više od 30 odsto vrijednosti, dok u odnosu na vrhunac iz oktobra prošle godine pad prelazi polovinu tržišne vrijednosti.
Nova faza razvoja tržišta
Najveća promjena nije pad cijene, već promjena načina na koji se ona formira.
Prije nekoliko godina tržište su pokretali prije svega individualni ulagači i kripto zajednica. Danas cijenu sve više određuju ETF-ovi, fondovi i institucionalni investitori, koji kapital premještaju između različitih klasa imovine u zavisnosti od kamatnih stopa, ekonomskih izgleda i globalnih rizika.
Bitcoin zato sve manje postaje izdvojena kripto priča, a sve više dio šireg finansijskog tržišta. Upravo će odluke velikih institucionalnih investitora, a ne raspoloženje malih ulagača, u narednim mjesecima vjerovatno biti ključni faktor njegovog kretanja.
(Financa.ba)
