Demokratska Crna Gora će dodatno mijenjati svoj predlog da radnici u Crnoj Gori jednom mjesečno dobiju pravo na produženi vikend,a otvoreni su za sve sugestije jer vjeruju da bi mjera doprinijela zadovoljnosti i produktivnosti zaposlenih bez dodatnog opretećenja firmi. Taj stav ipak ne dijele poslodavci i privreda, koji su Vijestima kazali da se mjera najavljuje bez konsultacija, analiza i dijaloga sa Socijalnim savjetom, te da se paralelno guši preduzetništvo neodrživim predlozima i ubiraju politički poeni.
Poslanici Demokrata su 19. juna u skupštinsku proceduru podnijeli dopunu Zakona o radu,kojom predlažu da radnici u sedmici prije kraja mjeseca dobiju pravo na neradni petak, odnosno ostvare pravo na produženi vikend.Ovu mjeru trenutno nema nijedna od komšijskih država, dok četvorodnevnu radnu sedmicu polako uvode neke od evropskih zemalja.
Iz Privredne komore (PKCG) su kazali Vijestima da je pri donošenju ovih odluka potreban širi dijalog sa privredom i sagledavanje ekonomskog efekta mjera što u ovom slučaju nije učinjeno. Rok za izradu sveobuhvatne analize efekata je veoma kratak, zbog čega trenutno nijesmo u mogućnosti da damo detaljnu procjenu svih posljedica koje bi produženi vikend mogao imati na poslovanje. Ipak, načelno nismo saglasni sa aktivnostima koje ograničavaju ili narušavaju slobodu preduzetništva i autonomiju privrednih subjekata u organizaciji rada, naveli su iz PKCG.
Slično smatraju i u Uniji poslodavaca (UPCG), odnosno da je riječ o mijenjanju zakonskog okvira mimo radnika i firmi, dok se ignoriše uloga Socijalnog savjeta. U ovom i ranijim predlozima od strane drugih poslaničkih klubova prepoznajemo pokušaj da se upitnim rješenjima zavrijede simpatije glasača, apelujemo da se od toga uzdrže uz neupitnu spremnost da zajednički radimo na unapređenju položaja zaposlenih i poslodavaca. Sa stručnog aspekta ukazujemo: predlog neizvodljiv i neodrživ u praksi imajući u vidu osnovne karakteristike našeg radno-pravnog sistema (puno radno vrijeme, šestodnevna radna sedmica u velikom broju djelatnosti, broj radnih sati na nivou nedjelje/ mjeseca), naglasili su iz UPCG za Vijesti.
“Vijesti su o ovoj mjeri pitale Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Uniju slobodnih sindikata, ali odgovori nisu stigli do zaključenja broja. Poslanik Demokrata Duško Stjepović kazao je Vijestima da je njihov predlog dopune Zakona o radu otvoren za doradu, unapređenje i preciziranje, da su raspoloženi za sugestije socijalnih partnera, stručnjaka i zainteresovanih, jer žele da rješenje bude kvalitetnije i održivije.
“I sami ćemo u narednom periodu intervenisati na tekst dopune Zakona o radu, kako bismo dodatno precizirali način ostvarivanja ovog prava i otklonili svaku moguću nedoumicu u primjeni. Osnovna intencija predloga je jasna,da svaki zaposleni u Crnoj Gori, bez obzira na to da li radi u javnom ili privatnom sektoru,uz uvažavanje specifičnosti poslova čije je radno vrijeme već uređeno posebnim režimima,dobije još jedan dan odmora mjesečno. U Švajcarskoj,koja je sinonim za radnu disciplinu, produktivnost i konkurentnost, pokrenut je pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice uz naučno praćenje Bernskog univerziteta primijenjenih nauka. Ako Švajcarska istražuje i primjenjuje kraće vrijeme provedeno na poslu,onda nema razloga da Crna Gora o jednom mnogo umjerenijem modelu, dodatnom danu odmora mjesečno, razgovara sa strahom, umjesto sa ambicijom”, naglasio je on.
Dodao je da se mjera neće uvesti nepromišljeno, bez sluha za privredu ili prostora za dijalog, već je riječ o modernom iskoraku u oblasti radničkih prava, koji treba da prati ozbiljna rasprava, procjena efekata i normiranje.Tvrdi da se slični modeli već primjenjuju na evropskom i svjetskom nivou i da države i kompanije već testiraju skraćeno radno vrijeme. Naglasio je da u Ujedinjenim Arapskim Emiratima javni sektor od 2022. godine, radi četiri i po dana sedmično, uz produženi vikend, dok je Emirat Sharjah uveo četvorodnevnu radnu sedmicu te da rezultati pokazuju rast zadovoljstva zaposlenih, bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, rast produktivnosti… Stjepović je dodao da produženi vikend nije doveo do raspada sistema, već do bolje organizacije rada. Pomenuo je i da Belgija nudi mogućnost da radnici radno vrijeme odrade u četiri dana i dobiju trodnevni vikend, dok testiranja španske Valensije pokazuju da su zaposleni imali manje stresa, bolje zdravlje, više vremena za porodicu, smanjenje saobraćaja i emisija.
Stjepović navodi da su pilot-projekte pokrenuli i Portugal, Island i Ujedinjeno Kraljevstvo, te da prihodi kompanija nijesu pali, da je odlazak zaposlenih smanjen uz sagorijevanje, dok je većina firmi nastavila da primjenjuje model. Vjeruje da predlog nije udar na poslodavce već pokušaj da se Crna Gora približi savremenim modelima rada.
“Vjerujemo da se uz dobru organizaciju rada, predvidljivost dana odmora i dijalog sa socijalnim partnerima, ova mjera može sprovesti bez dodatnog opterećenja za poslodavce, jer bi se njen efekat kompenzovao većom produktivnošću, manjim izostancima, manjim sagorijevanjem i većim zadovoljstvom radnika. Zato od socijalnih partnera očekujemo konkretne predloge kako da ovo rješenje učinimo najboljim mogućim, a ne unaprijed zaključak da Crna Gora ne može ono što ozbiljne države već testiraju, primjenjuju i mjere pozitivnim rezultatima, dodao je Stjepović.
Ističe da mjera sa normiranjem i organizacijom ne mora povećati troškove poslodavaca, da je korisna za obje strane u vremenu kada se radnici teže zadržavaju, kada mladi traže balans između posla i života, a firme imaju izazove u produktivnosti i motivaciji, pa produženi vikend može biti ono što razlikuje savremenu od ekonomije iscrpljivanja.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša je “Vijestima kazao da smatra da je prioritet usvajanje Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), dok bi dopune Zakona o radu trebalo usaglasiti na Socijalnom savjetu. Očekujemo da ove i sve promjene sistemskog zakona kakav je Zakon o radu budu predmet usaglašavanja na Socijalnom savjetu, što je i bila sugestija tog tijela upućena parlamentu. Važno je da sve izmjene u terminološkom smislu budu u skladu sa pravnim sistemom”, kazao je Mugoša. V
ijesti” su stav o ovoj mjeri tražile od više poslaničkih klubova i da li će je podržati, ali odgovori NSD-a, DNP-a, PES-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke, nisu stigli do zaključenja broja.
