Hrvatska stari i ubraja se među zemlje s najstarijim stanovništvom u Evropi, ali i svijetu. To će u narednim godinama dodatno opteretiti penzioni i zdravstveni sistem.
Trenutno je u Hrvatskoj 24 odsto ili 900 hiljada stanovnika starije od 65 godina, a procjene su da će do 2050. broj stanovnika te dobi premašiti milion. Ovaj demografski, ali i društveni problem dobro je poznat i nije nešto što se dogodilo preko noći, ali postavlja se pitanje čini li Hrvatska dovoljno za svoje starije građane?
Gostujući u emisiji Otvoreno HTV-a, rukovoditeljka Naučnog odjeljenja za migraciona i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija, Sanja Klempić Bogadi, istakla je da je prosječna starost u Hrvatskoj 45,5 godina. Starenje stanovništva i iseljavanje mladih dovelo je do manjka radne snage i potrebe za „uvozom stranih radnika“. Pod istim pritiskom naći će se i penzioni sistem.
„Jasno je da će prije ili kasnije Hrvatska morati da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju. Opterećen je i zdravstveni sistem. Stariji ljudi zahtijevaju mnogo veću njegu“, naglasila je Klempić Bogadi.
Dodala je da je sve veći broj ljudi starijih od 80 godina, što znači da će država morati mnogo snažnije da učestvuje u brizi o starijima.
„Hrvatski javni sistem će se apsolutno morati reformisati“, poručila je.
Traži se razvoj gerijatrijske medicine
Upravo će briga o sve starijem stanovništvu zahtijevati razvoj novih ustanova i rješenja, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Evropi.
„Evropa od svih zemalja Unije traži da usaglase standarde gerijatrijske medicine. To nije samo Hrvatska, već i cijeli jugoistok Evrope, kao i istočne zemlje“, istakao je neurolog i specijalista gerijatrijske medicine Nenad Bogdanović iz Karolinske univerzitetske bolnice u Stokholmu, dodajući da gerijatrijska medicina nije medicina starosti, već specijalnost koja se bavi kompleksnošću bolesti kod starijih osoba.
Upravo o tome budući ljekari još uvijek nemaju dovoljno znanja. Zato smatra da je potrebno to znanje podići na nivo porodičnih ljekara koji će moći da prepoznaju probleme i reaguju na vrijeme.
„Omogućiti ljudima da ostanu u svom domu“
Mnogi se u starijoj dobi odlučuju za život u domu za stare, ali ne uspiju svi da dobiju mjesto na vrijeme. Potpredsjednik HUP-ove udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne zaštite, Pavao Ćorluka, smatra da bi starijima trebalo omogućiti što duži ostanak u vlastitom domu.
Kritikovao je i složenost sistema, istakavši da zbog komplikovane administracije ljudi često odustaju od ostvarivanja svojih prava. Smatra da bi sistem socijalne zaštite trebalo više povezati sa sistemom primarne zdravstvene zaštite.
Po njegovom mišljenju, smještaj u dom za stare trebalo bi da bude posljednja opcija.
Vlada fokus stavila na korisnika
Državna sekretarka u Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, Margareta Mađerić, istakla je da država već sprovodi niz mjera kojima želi odgovoriti na izazove starenja stanovništva. Dodala je da je vlada prošle godine prvi put postavila ciljeve kako usmjeriti politiku brige o starijim osobama.
„Glavni fokus je na korisniku, sagledavanju njegovih potreba i vođenju računa o regionalnoj zastupljenosti. Prepustili smo opštinama i lokalnim samoupravama da identifikuju usluge koje su im najpotrebnije. Na osnovu tih aktivnosti i potreba, Vlada i ministarstvo sprovode mjere. Imamo niz pozitivnih pomaka, među kojima su i centri za starije – ukupno njih 18“, istakla je ona.
Izvor: T portal
