Godišnji indeks industrijske proizvodnje prema PRODCOM listi u Crnoj Gori u 2025. godini iznosio je 90,8, što znači da je proizvodnja bila 9,2 odsto niža nego godinu ranije, pokazuju preliminarni podaci MONSTAT-a. Dok su proizvodi povezani sa građevinarstvom, biomasa i pojedini prehrambeni proizvodi zabilježili snažan rast, pad su imali aluminijum, rude aluminijuma, dio mesne industrije i vina.
Prema rezultatima godišnjeg istraživanja industrijske proizvodnje prema PRODCOM listi, Crna Gora je 2025. godinu završila sa najslabijim indeksom industrijske proizvodnje u prikazanom petogodišnjem periodu.
Nakon rasta od 4,9 odsto u 2021, pada od 3,3 odsto u 2022, rasta od 6,4 odsto u 2023. i gotovo stagnacije u 2024. godini, prošle godine je zabilježen pad od 9,2 odsto.
MONSTAT je saopštio da su među značajnim proizvodima najveći rast proizvodnje imali govedina, junetina i teletina, soljena, u salamuri, sušena ili dimljena, čija je proizvodnja porasla 147,4 odsto. Proizvodnja bitumenskih mješavina na bazi prirodnog i vještačkog agregata povećana je 128,9 odsto, svježeg betona 24,6 odsto, a čvrstih goriva od biljne biomase 23,4 odsto.
S druge strane, najveći pad među značajnim proizvodima zabilježen je kod sirovog nelegiranog aluminijuma, gdje je proizvodnja smanjena 39,8 odsto. Proizvodnja svinjskih butova, plećki i djelova od njih, soljenih, u salamuri, sušenih ili dimljenih, pala je 29,2 odsto, rude i koncentrati aluminijuma smanjeni su 16,5 odsto, dok je proizvodnja vina alkoholne jačine veće od 15 odsto pala 15,9 odsto.
Podaci pokazuju da su proizvodi povezani sa građevinarstvom bili među rijetkim segmentima koji su zabilježili snažan rast u 2025. godini. Proizvodnja bitumenskih mješavina porasla je sa 87.059 tona u 2024. na 199.296 tona u 2025. godini, dok je vrijednost prodaje povećana sa 7,8 miliona na 18,9 miliona eura.
Rast je zabilježio i svjež beton, čija je proizvodnja povećana sa 655.718 tona na 817.136 tona. Ipak, vrijednost prodaje ovog proizvoda smanjena je sa 45,1 milion na 31,9 miliona eura, što pokazuje da količinski rast ne mora uvijek da prati i rast vrijednosti prodaje.
U drvnoj industriji ističe se rast proizvodnje čvrstih goriva od biljne biomase, sa 94.493 na 116.626 tona. Vrijednost prodaje porasla je sa 17,3 miliona na 20,7 miliona eura. Blagi rast zabilježen je i kod drveta smreke i jele uzdužno testerisanog ili sječenog, gdje je proizvodnja povećana sa 131.427 na 132.432 kubna metra.
Prehrambena industrija pokazuje različita kretanja. Proizvodnja soljene, sušene ili dimljene govedine, junetine i teletine porasla je sa 327 na 809 tona, dok je vrijednost prodaje skočila sa oko milion na 11,3 miliona eura. Rast je zabilježen i kod pilećeg mesa, sa 1.116 na 1.333 tone, kao i kod svježeg hljeba, čija je proizvodnja povećana sa 17.767 na 19.005 tona.
Značajan rast vidi se i kod fermentisanih mliječnih proizvoda. Proizvodnja kisjelog mlijeka, kisjele pavlake, jogurta i ostalih fermentisanih proizvoda povećana je sa 5.725 na 9.303 tone, a vrijednost prodaje sa 6,6 miliona na 9,5 miliona eura. Proizvodnja mladog sira porasla je sa 81 na 140 tona, dok je proizvodnja ostalih neprerađenih sireva blago povećana sa 1.147 na 1.170 tona.
Međutim, pad je zabilježen kod pojedinih tradicionalno važnih proizvoda. Proizvodnja piva od slada smanjena je sa 317.278 na 288.046 hektolitara, a vrijednost prodaje sa 31,6 miliona na 29,2 miliona eura. Bijela vina zaštićenog geografskog porijekla smanjena su sa 29.553 na 24.859 hektolitara, dok je proizvodnja vina veće alkoholne jačine pala sa 58.928 na 49.570 hektolitara.
Posebno je izražen pad u dijelu aluminijumske industrije. Proizvodnja sirovog nelegiranog aluminijuma smanjena je sa 14.887 na 8.968 tona, dok je vrijednost prodaje pala sa 37 miliona na 17,5 miliona eura. Istovremeno, proizvodnja rude i koncentrata aluminijuma smanjena je sa 609.551 na 509.299 tona, iako je vrijednost prodaje porasla sa 15,5 miliona na 32 miliona eura.
U farmaceutskoj proizvodnji zabilježena su mješovita kretanja. Ljekovi koji sadrže peniciline, streptomicine ili njihove derivate, pripremljeni za prodaju na malo, porasli su sa 1,25 miliona na 1,37 miliona kilograma, dok je vrijednost prodaje povećana sa 21,3 miliona na 28,9 miliona eura. Ljekovi koji sadrže vitamine i provitamine takođe su zabilježili snažan rast količine i vrijednosti prodaje.
Kod namještaja se bilježi rast u više kategorija. Proizvodnja kuhinjskog namještaja povećana je sa 1.240 na 4.426 komada, a vrijednost prodaje sa 458 hiljada na 3,5 miliona eura. Rast je zabilježen i kod drvenog namještaja za spavaće sobe, sa 5.014 na 7.552 komada.
Preliminarni podaci MONSTAT-a pokazuju da crnogorska industrijska proizvodnja i dalje zavisi od relativno malog broja proizvoda i sektora, zbog čega promjene u aluminijumu, građevinskim materijalima, prehrambenoj industriji i energetskim proizvodima značajno utiču na ukupnu sliku.
Iako su pojedini segmenti, poput građevinskih materijala, biomase, pojedinih prehrambenih proizvoda i farmaceutike, ostvarili rast, ukupni indeks od 90,8 pokazuje da je industrija u 2025. godini ušla u zonu pada. To je posebno važno u kontekstu potrebe Crne Gore da poveća domaću proizvodnju, smanji uvoznu zavisnost i ojača industrijsku bazu, koja je godinama jedan od slabijih djelova ekonomije.
(Bankar)
