To je u razgovoru za Forbes magazin ocijenio Branko Mitrović, predsjednik Savjeta stranih investitora, koji skoro dvije decenije okuplja kompanije koje daju značajan doprinos crnogorskoj ekonomiji. Njegove članice generišu 21 odsto bruto domaćeg proizvoda Crne Gore, a zapošljavaju preko 6.000 ljudi. Međutim, strani investitori godinama ukazuju na potrebu stvaranja predvidivog i stabilnog poslovnog ambijenta, a problemi na koje ukazuju godinama i dalje se ne rješavaju. Zbog toga smatraju da država mora biti mnogo aktivniji partner privredi.

Mitrović kaže da za strane investitore nije dovoljno da ispred ključnih donositelja odluka dobijaju samo neku listu reformi.

Poručuje da je bitno da država prije svega bude jak partner investitorima koji ulaze u Crnu Goru, a to se uvijek ogleda kroz stabilnost poslovnog okruženja, ali isto tako i kompletnu birokratiju – da birokratija ne bude namet, nego da taj državni aparat rješava probleme investitora.

„Upravo u tome, između tog potencijala koji Crna Gora ima i te realizacije, leži najveća šansa Crne Gore. Crna Gora, nadamo se, 2028. godine će postati punopravna članica EU i time će se otvoriti mnoge mogućnosti, ali bez jasnog privlačenja novih stranih investicija ta šansa će ostati samo šansa“, rekao je.

U globalnoj utakmici za kapital, države se sve više bore ne samo za nove investitore, već i za one koji su već prisutni na tržištu. Upravo u tome Mitrović vidi jedan od ključnih izazova za Crnu Goru.

“To su dva procesa koja su neodvojiva. Oni moraju da idu ruku pod ruku. Ali ja bih ipak naglasio da je zadržavanje postojećih investitora, u smislu da se oni osjete komotno u Crnoj Gori, da investiraju što više, a pogotovo da reinvestiraju svoju dobit je nešto ključno i tom treba svi da stremimo. Jer ako pogledamo sada kompletno globalno okruženje, granice više ne postoje. Investitori idu na sve strane i traže najbolju lokaciju da ulože svoj novac. Mi moramo iskoristiti tu šansu“, poručio je.

A, kako dodaje, najbolji promoteri za buduće investitore su oni postojeći.

Ističe da ako su postojeći investitori zadovoljni i oni mogu da rastu i razvijaju se u okviru Crne Gore, onda je to najbolja reklama i za državu Crnu Goru i za Crnu Goru kao investicionu destinaciju.
Mitrović kaže da bi najveći uspjeh bio stvaranje snažnijeg partnerstva između države i poslovne zajednice.

Zakoni se brzo donose, postojeći se nedosljedno primjenjuju

Kada govori o preprekama za dolazak novih investitora, Mitrović izdvaja tri problema koja se godinama ponavljaju u razgovorima sa kompanijama.
„Možda je prvi izazov sa kojim se stalno svi suočavamo – nestabilno regulativno okruženje. Da se jako često zakoni donose brzo, bez adekvatnog uključivanja svih relevantnih činilica, prije svega ključne poslovne zajednice u Crnoj Gori“, kazao je.

Drugi problem je, kako kaže, kompletno pravno okruženje u Crnoj Gori jer zakoni postoje, svi su tu, „ali postoji jedna nedosljedna primjena postojećih zakona i jako često predlaganje novih, iako postojeći apsolutno mogu da se primjenju s malo dobre volje“.

„I na kraju imamo, naravno, neefikasnost javne uprave. Kroz razgovor sa stranim investitorima i ovim najvećim koji su svima poznati, nekada se svi nađemo u čudu kad vidimo sa kolikim se izazovima oni suočavaju svaki dan na terenu. Znamo da je novac tu, investicije su spremne, ali zbog te neefikasnosti javne uprave jednostavno te investicije se ili odlažu ili, nažalost, nekada i ne dođu u Crnu Gori”, istakao je Mitrović.
Za malu ekonomiju, kakva je crnogorska, posebno je važna spremnost postojećih kompanija da ostvarenu dobit ponovo ulažu u razvoj poslovanja.

Mitrović navodi da primjeri iz evropske prakse pokazuju da uspješne zemlje ne čekaju investitore, već aktivno stvaraju uslove za njihov dolazak. Mađarska je jedan od primjera kojeg, kako kaže, Crna Gora može analizirati.

“Ono što je Mađarsku definitivno karakterisalo tokom njenog pristupanja procesa Evropskoj uniji, je da su oni našli način da se apsolutno otvore za investicije i oni su uspjeli da privuku velike, kapitalne, greenfield investicije u proizvodnju najviše i to u proizvodnju koje je namijenjena izvozu“, kazao je.

Kako je dodao, oni su sa jedne strane uspjeli da privuku zbog jeftinijih troškova radne snage, veliki broj investicija iz Evropske unije, pogotovo Njemačke, ali isto tako i iz azijskih zemalja.

Digitalna povezanost jedan od ključnih faktora konkurentnosti

Pored puteva, luka i aerodroma, danas važnu infrastrukturu čine i digitalne mreže. Upravo digitalna povezanost postaje jedan od ključnih faktora konkurentnosti svake ekonomije.

Mitrović smatra da Crna Gora može da se ponosi relativno jakim i stabilnim razvojem tržišta telekomunikacija u Crnoj Gori.

„Tu smo već i na prosjeku i nekim parametrima iznad prosjeka Evropske unije, čemu trebamo da težimo u svim oblastima. Sve kompanije danas mogu da zasnuju svoje poslovanje koristeći sve – od optičkih mreža preko najmodernije 5G tehnologije do data centara koji imaju sve veći značaj u svijetu“, naveo je.

Mitrović je jasan – u eri vještačke inteligencije i ubrzane digitalizacije, konkurentska prednost više ne zavisi samo od kvaliteta proizvoda, već od sposobnosti kompanija da razumiju potrebe svojih korisnika.

Jedan od prioriteta Savjeta ostaje uklanjanje poslovnih barijera koje godinama opterećuju privredu. Mitrović očekuje da naredni period donese više konkretnih rješenja nego što je to bio slučaj do sada.

Ulazak u Evropsku uniju mogao bi otvoriti novo razvojno poglavlje za Crnu Goru, ali sagovornici iz poslovne zajednice upozoravaju da članstvo neće automatski riješiti izazove sa kojima se investitori suočavaju. Stabilni propisi, efikasna administracija i jače partnerstvo države i privrede ostaju ključni preduslovi da se evropska prilika pretvori u konkretan ekonomski rast.

Izvor: Forbes.vijesti.me