Njemačka penziona komisija usvojila je paket od 30 mjera koje predviđaju sveobuhvatne i prilično radikalne promjene u penzionom sistemu zemlje.

Predlozi će u utorak biti zvanično predstavljeni saveznom kancelaru Fridrihu Mercu i ministarki rada Berbel Bas, a u nastavku je pregled ključnih reformi:

• Povećanje starosne granice za penzionisanje: Radni vijek će se postepeno produžavati. Prema planu, obavezno penzionisanje sa 69 godina biće uvedeno od 2071. godine, dok će se od 2091. granica pomjeriti na 70 godina.

• Ukidanje prijevremenog penzionisanja: Popularni model „penzija sa 63 godine“ (Rente mit 63) biće u potpunosti ukinut.

• Ulaganje dijela doprinosa na berzi: Dio sredstava za penzije biće preusmjeren na tržište kapitala kako bi služio kao finansijski amortizer. U početnoj fazi jedan procentni poen doprinosa biće investiran (ravnomjerno ga snose poslodavac i zaposleni), uz planirano povećanje na dva procentna poena u kasnijoj fazi.

• Povratak faktora održivosti: Od 2031. godine ponovo se uvodi tzv. faktor održivosti (Nachhaltigkeitsfaktor), koji povezuje rast penzija sa kretanjem broja osiguranika. To će usporiti rast doprinosa, ali i značajno ograničiti godišnje povećanje penzija.

• Širenje kruga obveznika doprinosa: Obaveza plaćanja doprinosa biće proširena na poslanike Bundestaga i pokrajinskih parlamenata, samozaposlene, zanatlije, kao i članove uprava akcionarskih društava. Državni službenici zasad ostaju izuzeti.

• Ukidanje privilegija za mini-poslove: Dosadašnji model poslova oslobođenih penzijskih doprinosa biće ukinut. U budućnosti će samo studenti i učenici moći da rade bez doprinosa, uz limit mjesečne zarade do 603 eura. Svi ostali moraće da rade uz pune doprinose.

Ovaj paket reformi predstavlja jedan od najambicioznijih pokušaja stabilizacije penzionog sistema u Njemačkoj, u uslovima starenja stanovništva i rastućeg pritiska na javne finansije.

Izvor: Fenix Magazin / B92