Visoke cijene nafte i gasa, kao i problemi sa snabdijevanjem energijom, neće biti riješeni preko noći, uprkos najavi sporazuma o okončanju rata u Iranu i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

Prema riječima energetskih stručnjaka, vjerovatno će proći mjeseci prije nego što energetske kompanije uspiju da obnove operacije i podmire globalnu tražnju, piše Euronews.

Spor ritam otpremanja i rafinisanja sirove nafte, zajedno sa neizvjesnošću oko bezbjednog prolaza kroz moreuz, znači da olakšanje neće stići odmah, naveli su oni.

Brodovi natovareni sirovom naftom blokirani su u Persijskom zalivu duže od tri mjeseca, onemogućeni da bezbjedno plove ovim vodenim putem kroz koji je, prije početka rata, uobičajeno prolazila oko jedna petina svjetskih zaliha nafte i benzina.

„Biće potrebno vrijeme da se ljudi osjete sigurnim i da se osiguranje ponovo uspostavi… naročito da bi se ljudi vratili na teren kako bi ponovo pokrenuli dio ovih postrojenja”, rekao je Daniel Evans, globalni šef istraživanja goriva i rafinisanja u kompaniji S&P Global Energy.

Ipak, cijene nafte zabilježile su pad rano u ponedjeljak, nakon što je sporazum objavljen.

Sirova nafta tipa Brent, koja predstavlja međunarodni standard, oslabila je za 3,45 dolara i iznosila je 83,89 dolara po barelu. Referentna američka sirova nafta pojeftinila je za 4,03 dolara, na 80,85 dolara po barelu.

Ove cijene su i dalje znatno iznad nivoa od oko 70 dolara po barelu, koliko je nafta vrijedjela prije nego što je rat počeo.

Kako cijene budu padale, brodovi koji su bili blokirani moraće da izađu iz moreuza, a zatim novi tankeri moraju da uplove kako bi bili natovareni, rekao je Evans.

„Da biste doveli brod, morate biti uvjereni da imate dovoljno dug bezbjednosni prozor da ga uvedete, natovarite i izvedete napolje”, dodao je on.

Naftni tankeri se takođe kreću sporo, objasnio je. Potrebni su mjeseci da se stigne od moreuza do udaljenih zemalja, da se sirova nafta isporuči rafineriji na preradu i da potom stigne do svog krajnjeg odredišta.

Pored toga, pojedini proizvođači na Bliskom istoku privremeno su obustavili vađenje nafte iz zemlje kada su ostali bez skladišnog prostora. Ponovno pokretanje tih operacija može biti spor proces.

Zemlje poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje imaju alternativne naftovode ili rute za isporuku nafte mimo Hormuškog moreuza, mogle bi biti među najbržima u obnavljanju proizvodnje, rekao je Alan Gelder, viši potpredsjednik za rafinisanje, hemikalije i tržišta nafte u analitičkoj kompaniji Wood Mackenzie.

„Ali mjesta poput Iraka mogla bi se suočiti sa mnogo većim izazovima jer su imala znatno obimniju obustavu proizvodnje, njihova polja su komplikovanija… sasvim je moguće da će proći oko godinu dana prije nego što se vrate na staro”, rekao je on.

Investicije u energetski sistem, kod kojih mogu proći godine prije nego što se vide rezultati, potpuno su stale nakon zatvaranja moreuza, kazao je Gelder. Zbog toga će biti potrebno vrijeme da se ovaj kapital ponovo pokrene.

Zemlje koje su obustavile proizvodnju nafte neće željeti da je ponovo pokrenu sve dok ne budu sigurne da je situacija u moreuzu stabilna i trajna, i da će prekid vatre trajati duže od 30 ili 60 dana, rekao je Daniel Sternoff, viši naučni saradnik u Centru za globalnu energetsku politiku na Univerzitetu Kolumbija, prenose Novosti.

„Mi ne znamo šta tačno znači ‘otvoreno’ niti kakva će biti brzina evakuacije zarobljenog materijala”, dodao je on.