Luka Bar ima potencijal da postane saobraćajno čvorište ovog dijela Evrope, ali taj potencijal koče slaba drumska i željeznička povezanost, nedostatak investicija u savremenu opremu i nedovoljna digitalizacija, kazao je za Bankar v.d. direktora Lučke uprave Stanko Deretić. On ističe da je Luka Kotor, kao turistička i kruzer destinacija u UNESCO zoni, već dostigla puni kapacitet, zbog čega će fokus Lučke uprave biti na jačanju bezbjednosti, uključujući i nabavku specijalizovanog plovila za Bokokotorski zaliv.

Lučka uprava Crne Gore, nakon izdvajanja iz sistema Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, ulazi u period u kojem će ključni prioriteti biti kontrola koncesionih ugovora, modernizacija lučke infrastrukture, digitalizacija procedura i jačanje bezbjednosti u lukama. V.d. direktora Lučke uprave Stanko Deretić za portal Bankar kaže da Luka Bar ima potencijal da bude saobraćajno čvorište ovog dijela Evrope, ali da su za to neophodni bolja povezanost sa zaleđem, investicije u opremu i savremeno upravljanje.

Deretić podsjeća da je, nakon razdvajanja Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Lučka uprava dobila jasnije definisanu ulogu i fokus na upravljanje lučkom infrastrukturom.

 

„Nakon razdvajanja Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Lučka uprava se primarno bavi upravljanjem lučkom infrastrukturom u lukama od nacionalnog značaja, kontrolom izvršavanja koncesionih ugovora, obezbjeđenjem uslova za obavljanje pomorskog saobraćaja i lučkih usluga u luci i na sidrištu luke, te obezbjeđenjem poslovanja luke u skladu sa tržišnim principima“, kazao je Deretić.

Kako objašnjava, Uprava pomorske sigurnosti bavi se sigurnošću plovidbe, traganjem i spašavanjem, dok je Lučka uprava fokusirana na upravljanje lučkom imovinom, dodjelu i nadzor koncesija, kao i planiranje razvoja infrastrukture.

„Lučka uprava je fokusirana na upravljanje lučkom imovinom, dodjelu i nadzor koncesija, te planiranje razvoja infrastrukture. Operativne poslove u lukama od nacionalnog značaja, kao što su pretovar, skladištenje i slično, ustupa koncesionarima na bazi koncesionog ugovora“, naveo je Deretić.

Prema njegovim riječima, Lučka uprava je kao samostalni organ počela sa radom prije dva mjeseca, na osnovu uredbe Vlade, čime je, kako kaže, dat dodatni značaj nadležnostima koje su joj povjerene.

„Lučka uprava, sada kao samostalna uprava, otpočela je sa radom prije dva mjeseca uredbom Vlade, koja je time dala na značaju i opravdanosti da se postavi fokus na one nadležnosti koje su joj dodijeljene tom uredbom. U skladu sa time, Uprava predano radi na uspostavljanju kadrovske strukture, te osnovnih preduslova za nesmetan i uspješan rad“, rekao je Deretić.

Pred novom Upravom, kako ističe, nalaze se brojni izazovi, među kojima su i postupci iz prethodnog perioda koji opterećuju cijeli sistem lučke privrede.

„Pred Upravom se nalaze veliki izazovi kako u smislu rješavanja postupaka koji datiraju iz prethodnog perioda i koji u mnogome opterećuju kontekst cjelokupnog sistema postojanja i poslovanja lučke privrede, tako i uspostavljanja aktivnosti koje se tiču procedura za obavljanje novododijeljenih nadležnosti“, kazao je Deretić.

Jedna od važnih novina u Zakonu o lukama odnosi se na to da Lučka uprava sada upravlja lučkim uslugama pilotaže i tegljenja, bez obzira na značaj luke.

„Jedna od značajnih novina u Zakonu o lukama je da Lučka uprava od sada upravlja lučkim uslugama – pilotažom i tegljenjem, bez obzira na značaj luke, što znači i u lukama od nacionalnog, kao i lokalnog značaja kojima upravlja privredno lice“, objasnio je Deretić.

On naglašava da Lučka uprava može, radi javnog interesa, obavljati usluge tegljenja u svim lukama.

„Propisano je da Lučka uprava može, radi ispunjenja javnog interesa – sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života i imovine, kao i održavanja reda u pomorskom saobraćaju – obavljati lučke usluge tegljenja u svim lukama, bez obzira na njihov značaj“, rekao je Deretić.

U tom kontekstu najavljuje se i važna investicija za Bokokotorski zaliv.

„Ovdje je značajno pomenuti da se pokreće postupak nabavke tegljača, koji će biti od neprocjenljivog značaja za sigurnost u Bokokotorskom zalivu“, kazao je Deretić.

Nova nadležnost Lučke uprave biće i dodjela odobrenja za korišćenje nautičkih sidrišta u komercijalne svrhe.

„Lučka uprava će provoditi postupak dodjele odobrenja za korišćenje nautičkih sidrišta u komercijalne svrhe, čime će se uspostaviti plansko uređenje i valorizacija sidrišta, uz puno poštovanje propisa iz oblasti pomorske sigurnosti, zaštite mora i upravljanja područjem“, naveo je Deretić.

Govoreći o odnosu sa Ministarstvom pomorstva, Deretić ističe da su nadležnosti jasno podijeljene. Ministarstvo, kako kaže, kreira strategiju, politiku koncesija i donosi podzakonske akte, dok Lučka uprava implementira politiku Vlade, kontroliše koncesione ugovore i nadzire investicije.

„Iako djeluje prilično zahtjevno sinhronizovati djelovanje Lučke uprave, koja kontroliše ekonomski aspekt, i lučkih kapetanija, koje kontrolišu sigurnosni aspekt, što svakako predstavlja izazov, ona je neophodna u smislu otklanjanja nepravilnosti i omogućavanja nesmetanog funkcionisanja sistema u skladu sa zakonom“, rekao je Deretić.

Kao dobar primjer navodi nove nadležnosti inspektora sigurnosti plovidbe.

„Inspektorima sigurnosti plovidbe novim zakonom dodijeljene su nadležnosti usmjerene na nadziranje reda u lukama, te nadzor pružanja lučkih usluga u pogledu utvrđivanja da li se one obavljaju uz važeću koncesiju ili odobrenje nadležnog tijela, što će se ogledati u zabrani nelegalnog obavljanja lučkih usluga ukoliko se iste utvrde“, kazao je Deretić.

Prioriteti Lučke uprave, prema njegovim riječima, jasno su definisani. Prvi je strogi nadzor nad koncesionim ugovorima.

„Strogi nadzor nad koncesionim ugovorima podrazumijeva praćenje ostvarivanja koncesione aktivnosti, a u vezi svega onoga što je precizirano ugovorom o predmetnoj koncesiji“, rekao je Deretić.

Poseban fokus biće na investicionim obavezama koncesionara.

„Prije svega, cilj je osiguranje da investicione obaveze – izgradnja, nabavka mehanizacije, sanacija infrastrukture i slično – koje je preuzeo koncesionar ugovorom, budu ispoštovane i realizovane u skladu sa istim“, istakao je Deretić.

Drugi prioritet je razvoj lučke infrastrukture.

„Aktivnosti su usmjerene na obezbjeđivanje uslova ka maksimalnoj iskorišćenosti i proširenju kapaciteta luka, kako bi se luke učinile konkurentnijim na regionalnom tržištu, što je primarni cilj ove nadležnosti“, kazao je Deretić.

On dodaje da razvoj luka nije važan samo za pomorski sektor, već i za ukupnu nacionalnu ekonomiju.

„Time se podstiče ne samo razvoj luka, već to daje zamajac nacionalnoj privredi, čija pozicija na globalnom tržištu u mnogome zavisi od kvaliteta usluga i cijene koštanja lučkih usluga“, rekao je Deretić.

Treći prioritet je digitalizacija procedura.

„Digitalizacija procedura znači smanjenje administrativnog tereta za korisnike luka kroz integrisane sisteme, te uvođenje sistema koji smanjuju prostor za diskreciono odlučivanje i ubrzavaju protok robe“, naveo je Deretić.

Kako ističe, digitalizacija više nije stvar izbora, već neophodnost.

„Ne treba dodatno upozoravati na značaj i neophodnost digitalizacije za jedan ovako važan i složen segment privredne aktivnosti“, kazao je Deretić.

Govoreći o Luci Bar, Deretić ocjenjuje da su njeni kapaciteti veliki, ali da puni potencijal nikada nije ostvaren.

„Kapaciteti Luke Bar su veliki, s obzirom na to da je ista i nastala kao projekat da bude lukom od nacionalnog značaja prethodne SFRJ. Međutim, suštinski ista nikada nije ostvarila svoj pun potencijal iz više razloga koji su se hronološki mijenjali kako su se mijenjali socio-ekonomski i politički uslovi“, rekao je Deretić.

Prema njegovim riječima, ključni problemi danas su neadekvatna povezanost sa zaleđem, nedostatak investicija u savremenu pretovarnu opremu, nedostatak digitalizacije i modernog načina upravljanja.

„Luka ima potencijal i preduslove da bude saobraćajno čvorište ovog dijela Evrope, međutim njena drumska i željeznička povezanost je ispod nivoa da bi njeni kapaciteti mogli biti iskorišćeni na nekom zavidnom nivou“, kazao je Deretić.

On ukazuje i na ranije političke i bezbjednosne izazove koji su negativno uticali na poslovni kontekst Luke Bar.

„Politički i bezbjednosni izazovi koji se tiču onoga što je obilježilo neki prethodni period, kao što je nedozvoljena trgovina cigaretama i zabrana njihovog prometa kroz slobodnu zonu Luke Bar, takođe se negativno odnose na cjelokupni kontekst poslovanja Luke“, naveo je Deretić.

Kada je riječ o Luci Kotor, Deretić kaže da je ona primarno turistička, odnosno kruzer destinacija, koja je dostigla svoj puni kapacitet.

„Luka Kotor je primarno turistička-kruzer destinacija koja je dosegla svoj puni kapacitet, koji je u mnogome uslovljen geografskim lokalitetom i činjenicom da se nalazi u UNESCO zoni“, rekao je Deretić.

Izazovi u Kotoru, kako navodi, više su bezbjednosnog karaktera.

„Izazovi koji se tiču Luke Kotor su više bezbjednosnog tipa – saobraćaj velikih brodova na jako uskom prostoru, njihova sve veća brojnost iz godine u godinu i činjenica da se time povećava mogućnost eventualnih incidenata, kako ekoloških, tako i izazova modernog vremena poput terorizma“, kazao je Deretić.

Zbog toga Lučka uprava planira nabavku specijalizovanog plovila.

„Lučka uprava planira da krene u projekat nabavke specijalizovanog plovila, odnosno remorkera, koje jeste u njenoj nadležnosti, a koje će u mnogome anulirati te izazove i dati adekvatan odgovor u slučaju pomorske nezgode“, naveo je Deretić.

Kada je riječ o Slobodnoj zoni Luke Bar, Deretić ističe da nadzor nad njenim funkcionisanjem nije u nadležnosti Lučke uprave, ali da ta institucija razumije zabrinutost korisnika.

„Iako nadzor nad funkcionisanjem i radom u slobodnoj zoni nije nadležnost Lučke uprave, svakako razumijemo zabrinutost korisnika Slobodne zone Luke Bar u vezi sa gubicima i gubitkom brodova koji dolaze u Luku“, kazao je Deretić.

Smanjenje obima pretovara i prihoda budžeta kroz varijabilne koncesione naknade, ipak, jeste tema kojom se Lučka uprava mora baviti.

„Smanjenje obima pretovara i prihoda budžeta, koji se ogleda kroz obračun varijabilnih koncesionih naknada, jeste u našoj nadležnosti, što nas dodatno fokusira na ovaj problem“, rekao je Deretić.

Lučka uprava će, kako dodaje, učestvovati u traženju najcjelishodnijeg rješenja.

„Lučka uprava će doprinijeti iznalaženju najcjelishodnijeg rješenja kroz konsultacije sa korisnicima luke i nadležnim institucijama. Svakako, Lučka uprava će djelovati kao garant stabilnosti koncesionog odnosa i spona koncesionara sa koncedentom – Vladom Crne Gore“, poručio je Deretić.

Govoreći o kontroli investicija, Deretić navodi da Lučka uprava raspolaže konkretnim mehanizmima za praćenje obaveza koncesionara.

„Lučka uprava raspolaže mehanizmima za praćenje investicija: bankarske garancije, koje su instrument za osiguranje izvršenja, i izvještajni mehanizam sa kojim su koncesionari dužni da podnose kvartalne i/ili godišnje izvještaje o realizaciji investicija i izvršavanju ugovora“, rekao je Deretić.

U krajnjem slučaju, kako upozorava, zakon omogućava i raskid ugovora.

„U slučaju neispunjavanja obaveza, zakon omogućava raskid ugovora“, kazao je Deretić.

Jedan od najvažnijih projekata u narednom periodu biće digitalna transformacija lučkog sistema kroz Jedinstveni nacionalni pomorski prozor i Port Community System.

„Implementacija Jedinstvenog nacionalnog pomorskog prozora i Port Community Systema je od velikog značaja“, rekao je Deretić.

On navodi da Lučka uprava, u saradnji sa resornim ministarstvom i međunarodnim projektima, radi na uspostavljanju PCS-a.

„Lučka uprava, uz saradnju sa resornim Ministarstvom i međunarodnim projektima, radi na uspostavljanju PCS-a, koji će omogućiti inteligentnu i bezbjednu razmjenu informacija između javnih i privatnih subjekata, optimizujući, upravljajući i automatizujući lučke i logističke procese putem jedinstvene predaje podataka i povezivanja transportnih i logističkih lanaca“, objasnio je Deretić.

Za uspostavljanje takvog sistema, kako procjenjuje, biće potrebno najmanje dvije godine.

„Za uspostavljanje jednog ovako ozbiljnog i kompleksnog sistema biće potrebno vrijeme od najmanje dvije godine. Ovo je svakako potrebno za integraciju sa EU standardima i privlačenje ozbiljnijih logističkih operatera“, kazao je Deretić.

Kada je riječ o investicijama u Luku Bar, u toku su početne aktivnosti projekta modernizacije pojedinih segmenata.

„U toku su početne aktivnosti projekta modernizacije pojedinih segmenata Luke Bar, koji će obuhvatiti produbljivanje lučkog akvatorijuma, produženje operativne obale na Putničkom terminalu i izgradnju zatvorenog skladišta, rekonstrukciju lučke elektroenergetske mreže, rekonstrukciju lučke željezničke mreže i rekonstrukciju dijela željezničke mreže od Luke Bar do Željezničke stanice Bar“, naveo je Deretić.

On zaključuje da se Lučka uprava istovremeno bavi i sveobuhvatnom analizom problema koji definišu lučku privredu.

„Pored toga, naša Uprava se bavi cjelokupnom analizom i detekcijom gorućih problema koji definišu lučke aktivnosti“, kazao je Deretić.

Za Crnu Goru, čija ekonomija zavisi od otvorenosti, transportnih pravaca, uvoza, izvoza i regionalne povezanosti, efikasnost luka nije samo pitanje pomorske politike, već jedan od preduslova ukupne konkurentnosti. Upravo zato će naredni potezi Lučke uprave, od nadzora koncesija do modernizacije Luke Bar i povećanja bezbjednosti u Bokokotorskom zalivu, biti važan test sposobnosti države da stratešku infrastrukturu pretvori u realnu ekonomsku prednost.

(Izvor: Bankar)