Evropska centralna banka (ECB) sprema se da podigne kamatne stope prvi put od 2023. godine, jer više ne može da ignoriše rast inflacije izazvan ratom u Iranu.
S obzirom na to da sukob već više od tri mjeseca održava cijene nafte povišenim, ekonomisti koje je anketirao Bloomberg predviđaju da će kamatna stopa na depozite biti povećana za četvrtinu procentnog poena, na 2,25 odsto. Time bi ECB postala prva velika centralna banka na svijetu koja je podigla kamatne stope kao odgovor na rat, navodi Bloomberg Adria.
Poput svojih kolega u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, kreatori monetarne politike eurozone čekali su u nadi da će se najnoviji talas inflacije pokazati prolaznim. Međutim, kako mirovni pregovori slabo napreduju, a cijene van energetskog sektora postepeno rastu, sve su veća očekivanja da će zvaničnici eurozone morati više puta da pooštravaju monetarnu politiku tokom ove godine.
Nove tromjesečne prognoze vjerovatno će pokazati da će inflacija, koja je u maju dostigla 3,2 odsto, nastaviti da ubrzava. Analitičari predviđaju značajne korekcije naviše za ovu i narednu godinu, kao i za pažljivo praćene bazne inflatorne pritiske.
Međutim, te prognoze treba uporediti sa pokazateljima da već ionako slab privredni rast usporava. Ankete su ukazale na pad poslovne aktivnosti u maju, što je neke navelo da se zapitaju koliko naglo troškovi zaduživanja mogu da porastu, a da pritom ne izazovu recesiju.
“ECB se očigledno koleba između toga i činjenice da inflacija raste. Kriza koja traje na Bliskom istoku i njen uticaj na energetska tržišta sada djeluju kao nešto što će trajati znatno duže nego što se ranije procjenjivalo”, izjavila je za Bloomberg Emma Moriarty, portfelj menadžerka u CG Asset Management.
Nakon četvrtka, investitori smatraju da će ECB ove godine najmanje još jednom povećati kamatne stope, dovodeći ih do gornje granice raspona koji se smatra neutralnim za privredu. To bi ličilo na “odmjereno prilagođavanje” koje bi, prema riječima Christine Lagarde, moglo biti potrebno kao odgovor na značajno, ali ne i previše uporno prekoračenje ciljanog nivoa inflacije.
Ove nedjelje su potez centralne banke otvoreno najavili čak i oprezni članovi Upravnog savjeta. Gediminas Šimkus bio je najizričitiji, ocijenivši da je novo povećanje kamatnih stopa “vjerovatnije od pauze”.
Christine Lagarde će vjerovatno ostati neodređena u svojim izjavama, naglašavajući uobičajeni fokus na ekonomske podatke. Ipak, vodiće računa da ne ostavi utisak samozadovoljstva i nastaviće da najavljuje oprez, pošto su zvaničnici na aprilskom sastanku zaključili da je to neophodno.
Ekonomski izgledi
Nove projekcije će vjerovatno sadržati značajne revizije. Analitičari koje je anketirao Bloomberg očekuju da će ECB povećati svoje prognoze inflacije za 2026. i 2027. godinu, dok će istovremeno sniziti procjene privrednog rasta.
To je djelimično posljedica cijena nafte, za koje se sada očekuje da će ostati povišene duže nego što se pretpostavljalo kada je izbio rat sa Iranom. Istovremeno, tržišta sada računaju na snažnije pooštravanje monetarne politike nego što je to bilo u martu, što će takođe uticati na ukupne ekonomske uslove.
Na kraju projekcionog perioda, 2028. godine, inflacija bi i dalje mogla da bude blizu ciljanih dva odsto.
Privredni rast predstavlja složenije pitanje. Pad bruto domaćeg proizvoda od 0,2 odsto u prvom tromjesečju bio je znatno lošiji nego što je ECB procijenila u martu, uglavnom zbog nestabilnih statističkih podataka iz Irske. Međutim, taj podatak je objavljen tek 5. juna, vjerovatno prekasno da bi bio uključen u nove projekcije.
Baš kao i prošli put, ECB bi takođe mogao predstaviti alternativne scenarije koji detaljno opisuju šta bi se moglo dogoditi ako se troškovi energije pokažu većim nego što se pretpostavljalo u osnovnom scenariju.
Nova lica
Christine Lagarde će svoju konferenciju za novinare održati zajedno sa novim zamjenikom. Boris Vujčić, koji je ovog mjeseca postao potpredsjednik ECB. Na toj funkciji naslijedio je Luis de Guindos, koji je prethodnih osam godina odgovarao na pitanja u vezi sa finansijskom stabilnošću i bankarskim sektorom.
U Upravnom savjetu, koji broji 27 članova, ima i novih članova. Među njima je guverner Francuske Emmanuel Moulin, koji je ovog mjeseca naslijedio Françoisa Villeroya de Galhaua, kao i Ülo Kaasik iz Estonije, koji je preuzeo dužnost od Madisa Müllera, prenosi Bloomberg Adria.
