Niskotarifni avioprevoznik Ryanair šokirao je putnike obustavom poslovanja na 19 evropskih aerodroma, navodeći kao ključne razloge rastuće aerodromske naknade, nove avio-poreze i generalno povećanje operativnih troškova. Ovi potezi predstavljaju značajno smanjenje mreže i kapaciteta, a najteže je pogođena Španija.
Prema najnovijim podacima analitičke kompanije Cirium, irski niskotarifni gigant Ryanair u potpunosti je prestao da leti ka 19 aerodroma u posljednjih petnaest mjeseci. Ovi aerodromi, raspoređeni u dvanaest zemalja, više se ne nalaze na mapi Ryanairovih destinacija, što predstavlja jedno od najznačajnijih restrukturiranja mreže posljednjih godina. Iako ukupno smanjenje prosječnog dnevnog broja letova na nivou cijele kompanije iznosi tek oko jedan odsto, sa 3.431 na 3.397, za pogođene regionalne aerodrome i njihove putnike ovaj potez predstavlja ogroman udarac. Lista obuhvata isključivo one aerodrome sa kojima je prekinuta svaka saradnja, ne uključujući brojne druge destinacije gdje je samo smanjen broj letova ili kapacitet. Među pogođenim aerodromima nalaze se oni u Danskoj, Portugalu, Njemačkoj i Francuskoj, ali više od četvrtine svih ugašenih odredišta nalazi se u Španiji, koja je podnijela najveći teret Ryanairovih rezova.
Španija se našla u epicentru ovih promjena, gdje Ryanair više ne slijeće na čak pet aerodroma: Asturias, Jerez, Tenerife North, Valladolid i Vigo. Uz to, zatvorena je i baza u Santiago de Composteli. Odluka, tvrde iz kompanije, nije motivisana padom potražnje putnika, već spoljnim faktorima. Ryanair je još u oktobru 2025. najavio ukidanje 1,2 miliona sjedišta širom regionalne Španije za ljetnju sezonu 2026, a kao glavnog krivca imenovao je operatera španskih aerodroma Aena. Prema riječima izvršnog direktora Michaela O’Learyja, Aena je umjesto smanjenja naknada na manje korišćenim regionalnim aerodromima odlučila da ih poveća za sedam odsto, što je najveći rast u više od decenije. O’Leary je optužio špansku vladu da ne podstiče regionalni turizam i radna mjesta, već štiti monopol Aene, dodajući da će dio kapaciteta preusmjeriti na veće španske aerodrome, ali uglavnom „ka konkurentskim aerodromima sa nižim troškovima u Italiji, Maroku, Hrvatskoj, Švedskoj i Mađarskoj“.
Sličan scenario odigrao se i u drugim djelovima Evrope. U Njemačkoj je Ryanair ukinuo 24 linije za zimsku sezonu, što je rezultiralo smanjenjem od 800.000 sjedišta, a pogođeni su aerodromi poput Berlina, Hamburga i Kelna. Kompanija je potvrdila da aerodromi u Dortmundu, Drezdenu i Lajpcigu do daljeg ostaju zatvoreni za njihove operacije, ponovo okrivljujući visoke avio-poreze. U Francuskoj je ukinuto 25 linija, što je smanjilo kapacitet za približno 750.000 sjedišta, a letovi za Brive i Strasbourg ostaju obustavljeni. Portugal je takođe pretrpio značajan gubitak, jer Ryanair od marta 2026. ukida svih šest ruta ka Azorskim ostrvima, što će uticati na oko 400.000 putnika godišnje. U Belgiji se planira ukidanje dvadesetak ruta i milion sjedišta iz Brisela i Charleroija za zimsku sezonu 2026/2027, kao odgovor na najavljeno povećanje poreza.
Iza ovih drastičnih odluka stoji jasna poslovna strategija. Ryanair ne odustaje od Evrope, već sprovodi optimizaciju mreže, prebacujući svoje avione i kapacitete na tržišta gdje vladine politike i aerodromske naknade idu u prilog njegovom niskotarifnom modelu poslovanja. U gotovo svakoj objavi o rezovima, kompanija je naglasila da će avioni biti premješteni ka jeftinijim odredištima i dalje od aerodroma sa rastućim taksama i porezima. S druge strane, vlade i operateri aerodroma tvrde da Ryanair koristi ukidanje linija kao taktiku pritiska kako bi izborio povoljnije uslove, ističući da se ultra-niskotarifni model u velikoj mjeri oslanja na javnu infrastrukturu. Na kraju, cijenu ove igre moći između Ryanaira i evropskih vlasti mogli bi platiti putnici, posebno oni u manjim, regionalnim centrima koji ostaju sa manje direktnih veza i potencijalno višim cijenama karata.
Preusmjeravanje kapaciteta i novi fokus
Dok se s jedne strane mreža smanjuje, na drugoj se događa ekspanzija. Kao jasan pokazatelj strateškog preusmjeravanja, Ryanair je istovremeno sa objavom rezova najavio da će povećati kapacitete i povezanost iz svojih poljskih baza u Varšavi. Na aerodromu Chopin (WAW) dodaje se sedam novih linija, uključujući destinacije poput Barija, Bolonje i Liverpula, čime se mreža sa te lokacije povećava na 16 ruta, uz očekivani rast prometa od više od 50 odsto. Na aerodromu Modlin (WMI), kompanija će bazirati dva dodatna aviona Boeing 737, čime se ukupan broj povećava na osam. To će omogućiti pokretanje pet novih linija, među kojima su Bratislava, Bristol, Mančester, Shannon i Zagreb. Očekuje se da će ovo povećanje operacija udvostručiti promet putnika na 3,2 miliona godišnje i stvoriti više od 2.500 lokalnih radnih mjesta, potvrđujući tezu da se kapaciteti sele tamo gdje su uslovi poslovanja povoljniji. Slično tome, nijesu sva povlačenja bila praćena glasnim saopštenjima; aerodromi u Danskoj (Aalborg, Billund), Finskoj (Lappeenranta) i Švedskoj (Örebro) tiho su nestali iz reda letjenja, dok je obustava letova za Tel Aviv pripisana problemima sa dobijanjem slotova na niskotarifnom terminalu, a ne troškovima.
