Država Srbija će danas investitorima ponuditi i dinarske obveznice vrijedne 10 milijardi dinara, odnosno oko 85 miliona eura, nakon nedavnog zaduženja od tri milijarde eura putem euroobveznica, piše Biznis.rs.
Kako navodi Uprava za javni dug Ministarstva finansija, riječ je o petogodišnjim državnim obveznicama sa godišnjom kuponskom stopom od 4,5% i reotvaranju emisije od 28. jula 2025. godine.
Tokom ove godine do sada je održano pet aukcija državnih hartija od vrijednosti, kroz koje je država prikupila oko milijardu eura. Do polovine godine planirana je još jedna aukcija – 9. juna.
Prema Zakonu o budžetu, plan Srbije je da se tokom ove godine zaduži ukupno 8,3 milijarde eura. Uzimajući u obzir do sada emitovane dinarske i euroobveznice, država se već do maja zadužila približno polovinu planiranog iznosa, ne računajući ostale izvore finansiranja.
Tokom marta emitovane su petogodišnje dinarske državne obveznice u vrijednosti od 2,7 milijardi dinara, dok su po osnovu projektnih i programskih zajmova povučena sredstva od 17 milijardi dinara, pokazuju podaci Uprave za javni dug zaključno sa krajem marta. U istom periodu otplaćene su obaveze u iznosu od 22,5 milijardi dinara.
Dug prema bankama dostigao 5,27 milijardi eura
Poređenje strukture javnog duga u martu i februaru pokazuje da je država povećala zaduženost prema poslovnim bankama za dodatnih 100 miliona eura, pa je ukupan dug prema bankarskom sektoru dostigao 5,27 milijardi eura.
Učešće direktnog duga države prema bankama nastavilo je da raste i tokom ove godine, nakon što je tokom prošle godine zaduženje po osnovu kredita povećano za 807 miliona eura. Država je i dalje birala fleksibilnije, ali skuplje aranžmane sa bankama, iako je cijena zaduživanja Srbije na međunarodnom tržištu bilježila blagi pad.
Istovremeno, tokom marta povećan je i dug prema kineskoj Export-Import banci za skoro 80 miliona eura, pa ukupna obaveza prema toj banci sada iznosi 2,85 milijardi eura.
Sa druge strane, Srbija je tokom marta smanjila dug prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), kao i kreditne obaveze prema stranim vladama, ukupno za oko 100 miliona eura.
Gotovo 79% javnog duga u stranoj valuti
Učešće javnog duga u stranoj valuti na kraju marta iznosilo je 78,9%, dok je ostatak bio denominovan u dinarima. Najveći dio duga je u eurima – 61%, dok je 12% u američkim dolarima, a 5,6% u specijalnim pravima vučenja (SDR).
Učešće nerezidenata u portfelju dinarskih državnih hartija od vrijednosti krajem marta 2026. godine iznosilo je 12,9%, odnosno 101,3 milijarde dinara.
Posljednje zaduženje putem euroobveznica od tri milijarde eura, realizovano krajem aprila, biće uključeno tek u naredni izvještaj Uprave za javni dug, kada će biti poznato koliko je novca iskorišćeno za refinansiranje postojećih obaveza, a koliko predstavlja novo zaduženje.
Učešće javnog duga centralnog nivoa vlasti u BDP-u na kraju marta iznosilo je 41,7%, dok je ukupni javni dug sektora države dostigao 42% BDP-a. Ukupan javni dug centralnog nivoa vlasti povećan je tokom marta za 18,8 milijardi dinara i dostigao 4.620 milijardi dinara, odnosno oko 39,4 milijarde eura.
Skuplje zaduživanje u nastavku godine
Tokom marta došlo je do preokreta na tržištu obveznica, pa su prinosi na srpske obveznice porasli u prosjeku za više od pola procentnog poena zbog očekivanih inflatornih pritisaka i rasta kamatnih stopa, dok se situacija tokom aprila djelimično stabilizovala.
Stručnjaci upozoravaju da će trend skupljeg zaduživanja vjerovatno biti nastavljen, s obzirom na rast prinosa na desetogodišnje obveznice širom Evrope, uključujući Njemačku, Italiju i Srbiju.
Vladan Pavlović iz Ipopema Securities ocijenio je za Biznis.rs da je cijena po kojoj se Srbija nedavno zadužila tri milijarde eura “solidna”, imajući u vidu valutnu strukturu zajma i profil rizika zemlje.
Glavni broker Momentum Securities Nenad Gujaničić upozorio je ranije da bi eventualni nastavak krize na energetskom tržištu mogao dodatno povećati troškove budućeg zaduživanja Srbije, posebno ukoliko država bude morala da refinansira dospjele obaveze ili pokriva veći budžetski deficit.
Sličnog stava je i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić, koji smatra da će investitori ubuduće tražiti veće prinose na državne obveznice zbog rasta globalne premije rizika, čak i kada je riječ o zemljama sa investicionim rejtingom.
Prema podacima za mart, najveći dio javnog duga Srbije i dalje otpada na euroobveznice Republike Srbije u vrijednosti od 10,3 milijarde eura, zatim na dugoročne državne obveznice u dinarima od 6,7 milijardi eura, dok su krediti poslovnih banaka treća najveća stavka sa ukupno 5,27 milijardi eura.
