Kada se Warren Buffett uznemiri, vjerovatno bi i mi trebalo da budemo oprezni.
„Prorok iz Omahe“ godinama se drži jednostavnog pravila kada je riječ o procjeni da li je tržište akcija potcijenjeno, fer vrednovano ili precijenjeno. Njegova teza glasi: ukupna vrijednost američkih akcija, dugoročno gledano, ne može nadmašiti rast realne ekonomije, odnosno rasta izraženog kroz BDP. Zato, kada odnos između S&P 500 indeksa i nacionalnog dohotka značajno odstupi od uobičajenog nivoa, on se prije ili kasnije vraća ka prosjeku. Tokom dot-com balona, u tekstu koji je napisao za Fortune 2001. godine, Buffett je ukazao na grafikon koji pokazuje da je na vrhuncu tog ludila u martu 2000. taj odnos, danas poznat kao „Buffett indikator“, dostigao čak 200%.
„Poruka grafikona“, napisao je, „jeste da ako odnos [između ukupne vrijednosti akcija i BDP-a] padne na 70% ili 80%, kupovina akcija će vjerovatno biti vrlo isplativa. Ako se približi 200%, kao što je bio slučaj 1999. i 2000, onda se igrate s vatrom.“ Već u trenutku objave tog teksta, S&P 500 je pao više od 20%, a do sredine 2002. izgubio je gotovo polovinu vrijednosti u odnosu na vrhunac, spuštajući Buffett indikator ispod 80%. Kako je njegova formula i sugerisala, period nakon tehnološkog balona bio je odličan trenutak za kupovinu.
Što nas dovodi do sadašnjeg trenutka. Nakon pada tržišta izazvanog iznenadnim početkom rata s Iranom, S&P 500 se oporavio i približio istorijskom maksimumu od 7.165 bodova. Evo ključnog podatka: Buffett indikator trenutno iznosi 227%, što je oko šestine više od nivoa koji je on označio kao zonu visokog rizika.
Tako visok nivo nosi dva problema. Prvo, korporativni profiti rastu znatno brže od BDP-a. Optimisti tvrde da to opravdava visoke valuacije i da zarade po akciji mogu nastaviti da rastu dvocifrenim stopama, dok nacionalni dohodak raste oko 5% nominalno. Međutim, taj argument je upitan: profiti sada čine oko 12% BDP-a, naspram istorijskog prosjeka od 7% do 8%. U konkurentnoj ekonomiji, visoke marže privlače konkurenciju, što vremenom obara cijene i smanjuje profitne stope. Kako je pokojni nobelovac Milton Friedman rekao: „Korporativne zarade kao udio u nacionalnom dohotku ne mogu dugo ostati iznad istorijskog prosjeka.“
Drugo, akcije su postale znatno skuplje u odnosu na svoje zarade. Odnos cijene i dobiti (P/E) za S&P 500, na osnovu očekivanih GAAP rezultata za prvi kvartal, prelazi 28, što je oko dvije trećine više od stogodišnjeg prosjeka od oko 17. Najrealniji scenario je da će i profiti i P/E odnosi vremenom krenuti ka normalnim nivoima, povlačeći naniže i Buffett indikator, ali i same indekse.
Koliki bi pad mogao biti? U slučaju dot-com balona, pad sa nivoa od 200% iznosio je oko 50%. U novembru 2021. indikator je ponovo premašio taj prag, nakon čega je pao oko 19%.
U istom tekstu za Fortune, Buffett je upozorio da bi, ukoliko investitori očekuju dalji snažan rast akcija dok je indikator na istorijski visokim nivoima, „linija morala da izađe izvan grafikona“, što znači da bi optimisti računali na kršenje osnovnih ekonomskih zakonitosti. Trenutno tržištem dominiraju optimisti, koji vjeruju da će indikator, već na rekordnim nivoima, nastaviti da raste i dalje u zoni „igranja s vatrom“. Buffettova teza ne predviđa kada će doći do korekcije, već samo da će se ona neminovno desiti — i kada se to dogodi, svi investitori će osjetiti posljedice.
Izvor: fortune.com
