Gorivo u Crnoj Gori od juče je ponovo pojeftinilo, a Vlada je istovremeno produžila mjeru smanjenih akciza kako bi ublažila pritisak rasta cijena energenata. Premijer Milojko Spajić početkom nedjelje najavio je da će ova mjera biti produžena, potvrđujući da će država i u narednom periodu aktivno reagovati na poremećaje na tržištu nafte.
Riječ je o nastavku politike koja je već više puta korišćena u prethodnom periodu, ali i o drugom produženju u kratkom roku. Odluka dolazi u trenutku kada su cijene energenata pod snažnim uticajem globalnih kretanja, uključujući geopolitičke tenzije i neizvjesnost na tržištu nafte, što se direktno preliva i na domaće tržište.
Istovremeno, Vlada je ranije izmijenila i model obračuna cijena goriva, pa se umjesto dosadašnjeg dvosedmičnog sada primjenjuje sedmični ciklus usklađivanja. Time je omogućeno brže reagovanje na promjene na međunarodnim tržištima, što je posebno važno u periodima pojačane volatilnosti.
Serija pojeftinjenja koja se dogodila u posljednje dvije sedmice rezultat je kombinacije pada cijena nafte na svjetskim berzama i državnih mjera. Međutim, bez smanjenih akciza, efekat bi bio znatno slabiji. Prema procjenama, cijene goriva bi u ovom trenutku bile bi znatno više da Vlada nije intervenisala.
Upravo ta činjenica objašnjava zašto se akcize sve češće koriste kao alat ekonomske politike. U uslovima kada država ne može direktno uticati na globalne cijene nafte, prostor za djelovanje nalazi se u porezima i dažbinama koje ulaze u konačnu cijenu goriva.
Ipak, ovakav pristup ima i svoju cijenu. Smanjenje akciza znači i manji prihod za budžet, što dugoročno može otvoriti pitanje održivosti ove mjere, posebno ako se energetska kriza produži. Zbog toga se ovakve intervencije uglavnom posmatraju kao privremene, usmjerene na ublažavanje kratkoročnih šokova.
(Izvor: Bankar)
