Globalna ekonomija danas zavisi od svega nekoliko geografskih i tehnoloških kritičnih tačaka, upozorava Robert Maga iz Instituta Igarape u analizi za portal Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Uz podsjećanje kako je samo jedan zaglavljeni brod – Ever Given – u Sueckom kanalu danima držao svjetsku ekonomiju u blokadi ili kako je borba za Dardanele u Prvom svjetskom ratu odredila sudbinu naroda, Maga objašnjava da se moderna trgovina i industrija i dalje oslanja na mali broj ranjivih ruta.
Pri tome, uska grla su, osim moreuza i planinskih vijenaca, postali i digitalni sistemi kao i lanci snabdijevanja rijetkim mineralima.
Da li znate gdje je moreuz Malaka?
Aktuelni sukobi oko Ormuza pokazuju da geografija ostaje presudna, jer tuda prolazi petina svjetske nafte i gasa.
Rat u Iranu učinio je ovu apstraktnu zavisnost vrlo konkretnom, jer nestabilnost u regionu odmah podiže cijene energenata i hrane širom planete.
„Slična ranjivost proteže se kroz Malajski prolaz u Južnokinesko more. Moreuz Malaka je najprometniji svjetski tranzitni koridor za naftu, koji povezuje proizvođače iz Zaliva sa industrijskim ekonomijama istočne Azije, dok Južnokinesko more nosi otprilike jednu trećinu globalnog brodarstva, čineći ga jednim od najznačajnijih svjetskih pomorskih koridora“, ističe Maga.
Ukratko, bilo kakav sukob ili poremećaj u širem regionu ugrozio bi ne samo pomorske rute koje ga okružuju, već i globalne lance snabdijevanja, a naročito one iz industrije poluprovodnika na kojoj počiva veliki dio moderne tehnologije.
Dobar primjer je i Crveno more, gdje je „usko grlo“ moreuz Bab el-Mandeb, kroz koji brodovi koji plove između Evrope i Azije preko Sueckog kanala moraju da prođu.
„U međuvremenu, pritisak na Suecki i Panamski kanal, kombinovan sa sukobom u Crvenom moru, produžio je rute, povećao potražnju za uslugama prevoza i podigao troškove širom globalnih lanaca snabdijevanja“, ističe se u analizi prenosi Nedeljnik.rs.
Tehnološki moreuzi
Uska grla više nijesu samo kanali i planinski prolazi, već se kriju i unutar proizvodnih lanaca za čipove i u snabdijevanju rijetkim mineralima.
Tajvan kontroliše proizvodnju najsavremenijih procesora, što Tajvanski moreuz pretvara u dvostruku kritičnu tačku – ne samo što je značajan trgovinski put već je i kritična tačka kada je riječ o proizvodnji čipova.
Južna Koreja, sa druge strane, dominira tržištem memorijskih komponenti, dok je holandska firma ASML jedini dobavljač mašina bez kojih nije moguća masovna proizvodnja naprednih poluprovodnika.
Kina, opet, drži primat u preradi devetnaest od dvadeset ključnih minerala, što znači da budućnost baterija i električnih vozila zavisi od odluka donijetih u Pekingu, objašnjava Maga.
Ranjiva digitalna mreža
Iako internet djeluje decentralizovano, njegova fizička infrastruktura je izuzetno ranjiva.
Više od devedeset odsto kablovskog saobraćaja između Evrope i Azije prolazi kroz koridor Crvenog mora, što ga čini kritičnim za globalne finansije i rad državnih organa.
Pored ratova, kako skreće pažnju analiza, nova prijetnja su klimatske promjene. Suša u Panamskom kanalu nedavno je pokazala da prolaz ne mora biti bombardovan da bi postao neupotrebljiv, dovoljno je da ostane bez vode.
„Današnja ekonomija ne pravi razliku između protoka robe i informacija jer oba moraju stizati pouzdano da bi poredak opstao“, zaključio je Maga za WEF.
