Cijene hrane u svijetu ponovo su porasle u martu, a rast predvode biljna ulja i šećer, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). U pozadini novog talasa poskupljenja nalaze se geopolitičke napetosti i poremećaji na energetskom tržištu, koji sve snažnije utiču i na prehrambeni sektor.
FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda dostigao je u martu prosječnih 128,5 bodova, što je 2,4 odsto više nego u februaru. Riječ je o drugom uzastopnom mjesečnom rastu, nakon što su cijene u februaru porasle prvi put od avgusta prošle godine. Na godišnjem nivou cijene su više za jedan odsto.
Glavni pokretač rasta je poskupljenje energije, koje se preliva na cijeli lanac proizvodnje hrane — od vještačkih đubriva do transporta. Dodatni pritisak dolazi iz očekivanja da će dio poljoprivrednih sirovina biti preusmjeren u proizvodnju goriva, u uslovima poremećene opskrbe naftom zbog zastoja u Hormuškom moreuzu.
U takvom okruženju najviše je poskupio šećer, i to za 7,2 odsto u odnosu na februar. Tržišta očekuju da će Brazil, kao najveći svjetski izvoznik, veći dio šećerne trske usmjeriti u proizvodnju etanola, podstaknut rastom cijena nafte.
Značajan rast bilježe i biljna ulja, čije su cijene porasle za 5,1 odsto. Suncokretovo ulje poskupljuje zbog ograničene opskrbe iz regiona Crnog mora, dok su palmino i repičino ulje pod pritiskom jače potražnje iz sektora biodizela i viših cijena energije.
Cijene žitarica porasle su za 1,5 odsto, pri čemu je pšenica poskupjela zbog očekivane suše u SAD-u i slabije sjetve u Australiji, dijelom i zbog skupljih đubriva. Rast cijena donekle su ublažili povoljni uslovi u Evropi i stabilna globalna opskrba. Kukuruz je zabilježio tek blagi rast cijena zahvaljujući obilnoj ponudi.
Poskupjeli su i mlijeko te mliječni proizvodi, prvi put od prošlog ljeta, i to za 1,2 odsto, dok su cijene mesa porasle za jedan odsto. U Evropskoj uniji cijene svinjetine podigla je sezonska potražnja, dok je govedina poskupjela zbog smanjenog izvoza iz Brazila.
U odvojenom izvještaju FAO procjenjuje da će ukupna proizvodnja žitarica u 2025. dostići 3,036 milijardi tona, što bi bio rast od 5,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Ipak, za 2026. se očekuje blagi pad proizvodnje pšenice, uz nastavak neizvjesnosti zbog vremenskih uslova i visokih troškova proizvodnje.
Uprkos rastu proizvodnje, FAO upozorava da geopolitičke napetosti i visoke cijene energije i dalje predstavljaju značajan rizik za globalnu opskrbu hranom. Povećani troškovi mogli bi uticati na odluke poljoprivrednika o sjetvi, posebno u zemljama sjeverne hemisfere, gdje se razmatra prelazak na manje zahtjevne usjeve.
Istovremeno, globalna potrošnja žitarica trebalo bi da dostigne rekordne nivoe, dok se očekuje i rast zaliha, što bi moglo donekle ublažiti pritiske na tržištu.
Ipak, ključna nepoznanica ostaje razvoj situacije na energetskom tržištu. Ako se poremećaji nastave, sve je izglednije da će hrana i dalje pratiti cijene nafte – i postajati sve skuplja.
(Izvor: Financije.hr)
