Azija je do sada najviše osjetila poremećaje u snabdijevanju energentima sa Bliskog istoka, a Evropa bi najkasnije u maju mogla bilježiti manjak dizela i mlaznog goriva, upozorio je direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
Iran je na američko-izraelske napade na energetsku infrastrukturu odgovorio udarima na energetska postrojenja u drugim zemljama regiona Persijskog zaliva koje su “ugostile” američke vojne baze.
Teheran je takođe preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi “prijateljskih” zemalja moraju koordinirati prolaz sa iranskom mornaricom.
Aktuelna globalna energetska kriza ozbiljnija je od naftnih šokova iz 1973. i 1979. godine, kao i od nestašice gasa iz 2022. povezane sa ratom Rusije i Ukrajine, rekao je Birol u podcastu sa čelnikom norveškog penzijskog fonda Nicolaiem Tangenom.
Iranski napadi na energetska postrojenja i ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz smanjili su isporuke nafte iz regiona za više od 12 miliona barela dnevno, istakao je Birol. Podsjetio je da je tokom naftnih kriza 1973. i 1979. izgubljeno po oko pet miliona barela dnevno.
Globalna ponuda gasa pala je za oko 75 milijardi kubnih metara u 2022. godini, ali je trenutni manjak još veći, dodao je.
„April će biti mnogo gori od marta“, upozorio je Birol, navodeći da su u martu nafta i ukapljeni prirodni gas još pristizali na tržište. “U aprilu nema ničega”, naglasio je, prema izvještaju turske novinske agencije Anadolu.
Članice IEA-e odlučile su sredinom marta da na tržište plasiraju rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi, najviše u istoriji, podsjetio je.
„Ali moram biti vrlo iskren, to samo ublažava problem i neće ga riješiti“, upozorio je, dodajući da je ključno rješenje ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Procjene pokazuju da je ukupni gubitak isporuka iz regiona Persijskog zaliva u martu premašio 370 miliona barela nafte. Najveći problem, prema Birolu, predstavlja manjak mlaznog goriva i dizela.
„Vidimo manjak u Aziji, ali će ga uskoro, vjerovatno u aprilu ili maju, osjetiti i Evropa“, dodao je.
Evropa planira da od kraja marta plasira na tržište 73 miliona barela naftnih derivata i oko 35 miliona barela sirove nafte, pokazuju podaci IEA-e objavljeni 15. marta.
Birol je upozorio i da je od početka rata oštećeno oko 40 ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku i da će biti potrebno vrijeme da se ponovo stave u funkciju.
„Prijeti nam veoma veliki poremećaj, najveći u istoriji“, zaključio je Birol.
(Izvor: Financije.hr)
