Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde jasno je poručila da će ekonomske posljedice sukoba s Iranom imati dugoročan karakter, suprotno optimističnim procjenama iz Washingtona.
Kako je objavio Bloomberg, pozivajući se na izvore, Lagarde je tokom zatvorenog video-poziva s predstavnicima zemalja G7 upozorila da razmjere štete u energetskom sektoru već sada ukazuju na dugoročne posljedice.
Naglasila je da će se posljedice osjećati duži vremenski period „jer je mnogo toga već uništeno“, naveli su izvori.
Suprotni stavovi SAD-a i Evrope
S druge strane, američki ministar finansija Scott Bessent smatra da će poremećaji na tržištu biti privremenog karaktera. On tvrdi da je globalno tržište nafte i dalje dovoljno snabdjeveno te da bi zatvoreni Hormuški moreuz mogao uskoro ponovo biti otvoren.
Takav stav jasno odražava razliku u procjeni rizika između SAD-a i Evrope, naročito u kontekstu zavisnosti evropske ekonomije od uvoza energije.
Energetski šok i inflacija u fokusu ECB-a
ECB već sada procjenjuje da će inflacija u eurozoni dostići maksimum od 6,3 odsto, prije svega zbog dugotrajnog poremećaja u snabdijevanju energijom i oštećenja ključne infrastrukture.
Lagarde upozorava:
„Suočavamo se s ozbiljnim šokom – to je vjerovatno iznad onoga što trenutno možemo zamisliti“, kazala je u intervjuu za The Economist.
Posebno naglašava da će oporavak energetskog sistema biti spor:
„Kada je riječ o eksploataciji nafte, preradi i distribuciji, previše je već oštećeno i nema načina da se obnovi za nekoliko mjeseci.“
Rastuće tenzije između saveznika
Ovo nije prvi put da dolazi do neslaganja između evropskih i američkih zvaničnika. Bloomberg podsjeća da je Lagarde ranije ove godine demonstrativno napustila govor američkog ministra trgovine Howarda Lutnicka na Svjetskom ekonomskom forumu, smatrajući da je njegova retorika bila previše kritična prema Evropi.
Takvi događaji dodatno oslikavaju rastuće tenzije između dvije strane Atlantika u trenutku kada globalna ekonomija ulazi u fazu povećane neizvjesnosti.
G7 spreman na koordinisane mjere
Uprkos razlikama u procjenama, zemlje G7 signalizirale su spremnost na zajedničko djelovanje. U zvaničnom saopštenju nakon sastanka istaknuto je da su spremne preduzeti „sve neophodne mjere“ kako bi očuvale stabilnost energetskog tržišta i sigurnost snabdijevanja.
Naglašena je i važnost usklađenih politika kako bi se ublažile posljedice sukoba na Bliskom istoku i zaštitila globalna ekonomska stabilnost.
Inflacija ponovo ubrzava
Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja ubrzanje inflacije u eurozoni. Prema podacima koje prenosi Bloomberg, inflacija je u martu rasla najbržim tempom još od 2022. godine.
Rast cijena energenata već se prenosi na širi spektar roba i usluga, što povećava pritisak na monetarnu politiku i životni standard građana.
Izgledi: dugotrajan pritisak na evropsku ekonomiju
Procjene ECB-a i upozorenja Christine Lagarde ukazuju na to da Evropa ulazi u period produženih ekonomskih izazova. Energetski šok, inflacija i geopolitička nestabilnost mogli bi značajno ograničiti ekonomski rast u narednim godinama.
Razlika u pristupu između SAD-a i Evrope dodatno otežava koordinaciju odgovora na krizu, dok će dalji razvoj situacije u energetskom sektoru biti ključan za stabilnost globalne ekonomije.
