Crna Gora se već suočava sa nestašicom eurodizela na više lokacija, dok su zalihe na pumpama i kod distributera na veoma niskom nivou, saopštili su za Bankar iz Udruženja naftnih kompanija. Kako navode, glavni razlog je to što su nabavne cijene goriva na berzi trenutno znatno više od regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, zbog čega uvoznici posluju sa direktnim gubicima. Iz Udruženja tvrde da je prosječan gubitak prije posljednjeg poskupljenja iznosio 34 centa po litru, a nakon korekcije cijena 18 centi, uz očekivanje daljeg rasta berzanskih kotacija.  Upozoravaju i da bi, bez hitne reakcije države, Crnu Goru u narednom obračunskom periodu moglo čekati novo značajno poskupljenje, posebno eurodizela.

Da li Crnoj Gori realno prijeti nestašica eurodizela u narednim danima i kolike su trenutno zalihe goriva kod distributera i na pumpama? 

Crna Gora se već danas susreće sa nestašicom eurodizela na brojnim lokacijama u zemlji, a takva pojava je prisutna i kod velikih stranih kompanija koje se bave uvozom goriva u Crnu Goru.

Trenutne zalihe goriva su različite od lokacije do lokacije i na veoma su niskom nivou zbog povećane potražnje od strane građana i privrede, ali i zbog sve većeg dolaska kupaca iz susjednih zemalja, gdje su cijene goriva od 30 do 40 centi po litru više. Očekuje se da će u narednim danima, zbog promjene cijena, doći do blagog pada potražnje, ali da će problem nabavke ostati nepromijenjen.

Naveli ste da su nabavne cijene goriva trenutno veće od regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori. Da li to znači da kompanije prodaju gorivo ispod cijene i koliki je prosječan gubitak po litru?

Nabavne cijene goriva na berzi značajno su veće od cijena koje važe u Crnoj Gori. To znači da kompanije koje se bave uvozom ostvaruju direktne gubitke prilikom svakog uvoza, a prosječan gubitak na današnji dan, prije poskupljenja cijena, iznosi 0,34 EUR/lit, dok nakon poskupljenja iznosi 0,18 EUR/lit.

Pored toga, cijene na berzama svakodnevno rastu, pa će ova negativna nabavka od sjutra biti još nepovoljnija i sigurno će premašivati gubitak po litru od 0,20 EUR/lit, uz tendenciju daljeg pogoršanja.

Vlada tvrdi da nema razloga za zabrinutost i da postoje dovoljne rezerve goriva. Smatrate li da su postojeće zalihe zaista dovoljne ako poremećaji na međunarodnom tržištu potraju duže?

Shodno Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, formirane rezerve goriva služe radi obezbjeđenja sigurnog snabdijevanja u slučaju kada postoji rizik od nastanka poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima ili kada takav poremećaj već nastupi.

S obzirom na to da je takav scenario već nastupio, Vlada bi trebalo da razmotri odluku da takve količine stavi na raspolaganje privrednim subjektima koji imaju nestašice goriva na benzinskim pumpama.

Nakon upozorenja o mogućim poremećajima u snabdijevanju pojavile su se gužve na pojedinim pumpama. Da li je tržište već sada pod pritiskom i da li su pojedine pumpe već ostale bez određenih vrsta goriva?

Naftne kompanije su od samog izbijanja rata na Bliskom istoku, nakon prvog dana otvaranja berzi, bile svjesne da će cijene značajno porasti u narednom obračunskom periodu, što se i desilo.

U procesu nabavke količina za benzinske stanice odmah nakon izbijanja sukoba, sve kompanije su se suočile sa određenim ograničenjima u pogledu količina. Taj problem je posebno došao do izražaja u petak, 6. marta 2026. godine, kada su svi uvoznici ograničili ili u potpunosti stopirali uvoz, a što je i ministar Šahmanović potvrdio, navodeći da je upoznat sa takvim ograničenjima od tog dana.

I prije samih najava i upozorenja, brojne lokacije su već bile bez goriva, posebno na sjeveru Crne Gore, gdje su dodatnu potražnju stvarali kupci iz susjednih zemalja, u kojima je cijena goriva značajno veća nego u Crnoj Gori.

Najavljeno je značajno poskupljenje goriva u narednom periodu. Koliki rast cijena realno očekujete u narednim sedmicama i od kojih faktora će on najviše zavisiti?

Berzanske kotacije vrtoglavo rastu svakodnevno i veoma je teško predvidjeti koliko će taj trend trajati. Sve dok traje ograničenje kretanja u Persijskom zalivu i dok su rafinerije u okruženju pod napadima, možemo očekivati dalji rast cijena.

Ukoliko Vlada Crne Gore ne reaguje i ne donese nikakve mjere u kratkom roku, neminovno ćemo se suočiti sa novim obračunskim periodom za 14 dana, koji bi mogao donijeti dodatna povećanja od oko 11–12 centi po litru, kao i dodatnih 25 centi za eurodizel.

Koliko odluke pojedinih zemalja u regionu da ograniče ili zabrane izvoz nafte i derivata mogu uticati na snabdijevanje crnogorskog tržišta gorivom?

Kako Crna Gora trenutno sve svoje potrebe za naftnim derivatima uvozi iz zemalja okruženja, takva mjera od strane Hrvatske i Grčke imala bi direktan uticaj na tržište Crne Gore, jer se više od 90% ukupnih količina doprema iz rafinerija u tim zemljama.

Ukoliko bi takva mjera bila na snazi, pored cjenovnog disbalansa gotovo sigurno bi došlo i do količinskih ograničenja u snabdijevanju.

Koliko geopolitička kriza i rast cijena nafte na svjetskom tržištu mogu dugoročno uticati na cijene goriva u Crnoj Gori i da li postoji rizik od dodatnog rasta inflacije?

Geopolitička situacija ima jasan i lako mjerljiv uticaj na cijene nafte širom svijeta – kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama Evropske unije, SAD-a, Australije i svim drugim državama koje uvoze goriva.

Dugoročno, ukoliko ne bude intervencije po pitanju smanjenja akciza, pitanje je dana kada će se cijene na benzinskim stanicama u Crnoj Gori prilagoditi trenutnim berzanskim kretanjima i porasti do tržišnog nivoa.

Posljedično, cijene goriva čine ključnu komponentu transportnih troškova i vrlo lako se mogu preslikati na cijene svih proizvoda, posebno uvoznih, koji imaju velike troškove transporta.

Iz tog razloga potreba za intervencijom Vlade Crne Gore je nužna, jer projekcije kretanja cijena goriva jasno ukazuju na dodatni rast tokom narednih dana.

Koji su predlozi UNKCG za rješavanje problema?

Kao što je predstavljeno na sjednicama Savjeta za sigurnost snabdijevanja i u okviru Privredne komore, naš predlog odnosi se na zakonski utemeljenu reakciju Vlade Crne Gore, kroz sinhronizovani predlog Ministarstva energetike i rudarstva i Ministarstva finansija, sa ciljem primjene dva mehanizma istovremeno:

1. izmjena roka obračunskog perioda za Uredbu o određivanju maksimalnih maloprodajnih cijena
2. uvođenje odluke o privremenom umanjenju akcize od 25–30% (od mogućih maksimalnih 50%)

Time bi se postiglo usklađivanje cijena sa berzanskim kotacijama, dok bi akcizna mjera bila usmjerena na ublažavanje rasta koji bi time bio prouzrokovan.

Na ovaj način omogućilo bi se da sve naftne kompanije bez gubitaka i ograničenja nabavljaju gorivo i da ga bez gužvi i redova obezbijede građanima i privredi, uz dugoročnu sigurnost snabdijevanja.

Ostatak umanjenja akcize u takvoj situaciji trebalo bi iskoristiti za eventualna buduća poskupljenja, ukoliko do njih dođe u narednim nedjeljama.