Iza uspješne priče o samostalnom preduzetniku kriju se porodično bogatstvo, tuđi rad i milijarde javnog novca.
Elon Musk se voli predstavljati kao samostalni genije koji je ni iz čega izgradio carstvo i postao najbogatiji čovjek u istoriji. Međutim, njegova priča o uspjehu skriva nekoliko tajni koje ne voli da ističe.
Elon Musk nije baš „self-made man“, budući da potiče iz bogate južnoafričke porodice. Njegov otac Errol zaradio je bogatstvo trgujući smaragdima, a sam Elon opisao je svoje djetinjstvo riječima: „Imali smo toliko novca da nijesmo mogli zatvoriti sef“.
Ta finansijska sigurnost pomogla mu je da pokrene prve poslove, uključujući startup Zip2 1995. godine. Međutim, investitori kompanije smatrali su da Elon nema dovoljno iskustva za vođenje poslovanja, pa su ga degradirali na mjesto tehničkog direktora i postavili novog izvršnog direktora. Navodi se i da je kod koji je napisao Musk imao ozbiljne nedostatke i zahtijevao opsežno prepravljanje. Kompanija je kasnije prodata za 307 miliona dolara kompaniji Compaq, a uspjela je uprkos, a ne zahvaljujući, Muskovom angažmanu.
Nastavljajući svoj put, Musk je suosnovao onlajn banku X.com, koja se 2000. spojila s kompanijom Confinity, startupom Petera Thiela i Maxa Levchina, što je rezultiralo stvaranjem PayPala. Iako je Musk tehnički suosnivač, ključna tehnologija poticala je od Confinityja, a ne od X.com. Nakon kratkog mandata kao izvršni direktor, Musk je izbačen iz kompanije. Ipak, ponovo je imao sreće: kada je eBay 2002. kupio PayPal, Musk je zaradio bogatstvo iako više nije imao nikakvu ulogu u upravljanju.
Mnogi pogrešno vjeruju da je Musk osnivač Tesle. Međutim, kompaniju Tesla Motors osnovali su 2003. Martin Eberhard i Marc Tarpenning. Musk im se pridružio 2004. godine i uložio velika sredstva, zahvaljujući bogatstvu stečenom ranije. Postepeno je pojačao svoj uticaj unutar kompanije, a prema Eberhardovim navodima pokušao ga je izbaciti. Musk je na kraju postao izvršni direktor Tesle 2008. i prisvojio titulu osnivača. Iako je kasnije svakako doprinio uspjehu kompanije, ni tu nije krenuo od nule, prenosi portal Logično.
Elon Musk često kritikuje prekomjernu državnu potrošnju u Sjedinjenim Američkim Državama i poziva na smanjenje budžeta. Ipak, i sam je često koristio javni novac za razvoj svojih kompanija. Godine 2008. američko Ministarstvo energetike odobrilo je zajam od 465 miliona dolara kompaniji Tesla, spasivši je od neposrednog bankrota. Ista praksa prisutna je i kod drugih njegovih kompanija. Prema analizi Los Angeles Timesa, Tesla, SolarCity i SpaceX prikupili su do 2015. gotovo pet milijardi dolara javne podrške. Nedavno je Washington Post procijenio da su SpaceX i Tesla u 20 godina dobili 38 milijardi dolara kroz subvencije i ugovore. Slika preduzetnika koji sam gradi carstvo i bori se protiv državne birokratije time je ozbiljno narušena.
Važno je ići dalje od priča i sagledati činjenice. Preduzetnička epopeja Elona Muska svakako je jedinstvena i fascinantna. Međutim, na tom putu u velikoj mjeri pomogli su mu porodično bogatstvo, ogromne javne subvencije, povoljno ekonomsko okruženje i, ne manje važno, sreća.
