Ratna dešavanja na Bliskom istoku i zatvaranje dijela vazdušnog prostora iznad Zaliva izazvali su ozbiljne poremećaje u globalnom turizmu. Nakon vojnih udara i rizične situacije u regionu, brojne avio-kompanije bile su prinuđene da obustave ili preusmjere letove, dok su ključni aerodromi poput Dubaija, Dohe i Abu Dabija privremeno izgubili ulogu globalnih tranzitnih čvorišta. Posljedice su se osjetile gotovo trenutno – desetine hiljada putnika ostalo je zaglavljeno na aerodromima, a turistički aranžmani za destinacije na Bliskom istoku počeli su masovno da se otkazuju.
Međutim, krize u turizmu rijetko ostaju lokalizovane. Kako raste osjećaj nesigurnosti, turisti mijenjaju svoje planove i okreću se destinacijama koje se doživljavaju kao stabilnije i lakše dostupne. Upravo zbog toga dio turističkog prometa počinje da se preusmjerava prema evropskim destinacijama, među kojima su Grčka, Španija, Turska, ali i zemlje Jadrana, uključujući Crnu Goru. Time se još jednom potvrđuje staro pravilo turističke industrije – dok kriza zatvara vrata na jednom tržištu, na drugom se često otvara neočekivana prilika.
Specijalista turizma Petar Golubović kaže za naš portal da geopolitičke tenzije imaju snažan uticaj na turističke tokove, prije svega kroz percepciju bezbjednosti i kroz poremećaje u avio-saobraćaju. Kada dođe do kriza ili ratnih konflikata, dio turista odlaže putovanja, ali se značajan dio potražnje često preusmjerava ka destinacijama koje se percipiraju kao stabilnije i logistički dostupnije.
“U turizmu krize rijetko potpuno eliminišu potražnju – one je prije svega redistribuiraju. Drugim riječima, pitanje nije da li će turisti putovati, već koje destinacije će uspjeti da privuku taj preusmjereni tok. Aktuelni konflikt na Bliskom istoku već utiče na regionalni turizam. Prema analizama međunarodnih medija i turističke industrije, nestabilnost u regionu može značajno poremetiti turistička kretanja i investicije u turizam, dok dio potražnje počinje da se preusmjerava ka stabilnijim evropskim destinacijama. U tom kontekstu, zemlje Mediterana i Jadrana – uključujući Crnu Goru – mogu biti među destinacijama koje potencijalno dobijaju dio te potražnje, naročito na evropskim tržištima koja traže bliže destinacije sa kraćim letovima”, kaže Golubović.
Crna Gora, naglašava, u tom smislu ima i jednu potencijalnu konkurentsku prednost u odnosu na neke velike mediteranske zemlje. Za razliku od tradicionalnih masovnih destinacija poput Španije, Italije ili Grčke, Crna Gora je na globalnom, ali i evropskom turističkom tržištu još uvijek relativno nedovoljno otkrivena, što za dio turista predstavlja dodatnu vrijednost – autentičniju i manje zasićenu mediteransku destinaciju.

“Međutim, važno je naglasiti da to nije automatski efekat. Crna Gora se i dalje takmiči sa velikim brojem mediteranskih destinacija, a konačan rezultat zavisiće prije svega od avio-povezanosti, konkurentnosti cijena i operativne spremnosti destinacije. Istovremeno, rat na Bliskom istoku ima i direktan negativan efekat na jedno važno emitivno tržište za Crnu Goru – Izrael. Prema podacima MONSTAT-a, tokom 2025. godine Crnu Goru je posjetilo više od 110.000 turista iz Izraela, a po broju registrovanih dolazaka u kolektivnom smještaju to je, nakon tržišta Srbije, bilo drugo najveće inostrano tržište. Zbog rata i bezbjednosne situacije u regionu realno je očekivati da će značajan dio tih dolazaka u narednom periodu izostati, a intenzitet tog pada zavisiće prije svega od trajanja konflikta i stabilizacije avio-saobraćaja”, navodi Golubović.
Iako bi broj dolazaka mogao rasti zbog prelivanja gostiju, regon, kao i cijeli svijet praktično, suočava se sa ozbiljnim ekonomskim rizicima. Sukob je već izazvao nagli rast cijena nafte, što dovodi do uvođenja naknada za gorivo na avionske karte i povećava troškove dolaska automobilom. Energetska kriza u nastajanju prema procjenama ekonomista ima potencijal da stvori snažan inflatorni pritisak širom Evrope, smanjujući kupovnu moć turista. Ovo će takođe stvoriti probleme i za hotelijere i ugostitelje koji će biti suočeni sa rastom operativnih troškova a koji će biti primorani da smanjuje profitne marže što će, pokazalo se nekoliko puta do sada, podići cijene čime se neminovno gubi konkurentnosti u odnosu na konkurenciju.
Golubović smarta da u takvim okolnostima turisti često smanjuju broj dalekih putovanja ili biraju destinacije koje su bliže njihovim matičnim tržištima te da za Crnu Goru to može imati dvojaki efekat.
“Sa jedne strane, udaljenija tržišta mogu postati manje dostupna zbog viših troškova putovanja. Sa druge strane, upravo rast cijena transporta može povećati interesovanje za bliže evropske destinacije sa kraćim letovima, što potencijalno ide u prilog turističkim destinacijama na Mediteranu i Jadranu. Konačan efekat zavisiće od odnosa između cijene putovanja i ukupne konkurentnosti destinacije u odnosu na druge mediteranske zemlje”, navodi naš sagovornik.
Da li je Crna Gora spremna?
Ukoliko zbog krize na Bliskom istoku, koja će kako se sada čini potrajati, dođe do značajnijeg preusmjeravanja turističkih tokova ka bližim i sigurnijim evropskim destinacijama, ključni faktor za domaće turističke poslenike biće brzina i koordinacija reakcije destinacije. Prema Golubovićevom mišljenju, prvi element je avio-povezanost.
“Veći broj linija i frekvencija ka evropskim emitivnim tržištima direktno povećava dostupnost destinacije i mogućnost da se privuče dodatna potražnja. U tom kontekstu značajna je najava širenja mreže letova iz Podgorice, uključujući planove kompanije Wizz Air da uspostavi linije ka 16 destinacija u Evropskoj uniji, što bi moglo dodatno unaprijediti dostupnost Crne Gore sa ključnih evropskih tržišta. Međutim, sama dostupnost nije dovoljna. U turizmu važi pravilo da svaka nova avio-linija mora biti praćena vidljivošću destinacije na tom tržištu – u suprotnom dostupnost ne znači automatski i dolaske. Zato je važno paralelno raditi na ciljanoj promociji i jasno definisanom marketing miksu prema evropskim tržištima, posebno onima sa kojima postoje direktne avio-linije. To podrazumijeva koordinisane promotivne aktivnosti, digitalne kampanje i saradnju sa avio-kompanijama i turističkim operatorima kako bi se povećala vidljivost destinacije upravo na tim tržištima.
Istovremeno, avio-povezanost mora biti praćena unapređenjem infrastrukture i operativne organizacije destinacije. Prije svega, to podrazumijeva proširenje kapaciteta aerodromske infrastrukture, kako bi se mogao prihvatiti veći broj letova i putnika bez zastoja i operativnih problema. Takođe je važno unaprijediti transportnu povezanost aerodroma sa glavnim turističkim centrima na primorju, prije svega Budvom, Tivtom i Ulcinjem, kroz efikasne shuttle servise, redovne autobuske linije i bolju organizaciju transfera putnika. Podjednako je važno obezbijediti stabilno i funkcionalno odvijanje drumskog saobraćaja, bez čestih zastoja, dugotrajnih radova ili neplaniranih blokada puteva”, kaže Golubović.
Nažalost, smatra naš sagovornik, upravo su takve situacije bile prilično učestale tokom prethodne turističke sezone, što je značajno uticalo na iskustvo gostiju i ukupnu percepciju destinacije.
“U turizmu je pristupačnost ključna – drumska infrastruktura je u suštini krvotok jedne turističke destinacije. Kao što u organizmu poremećaj krvotoka ugrožava funkcionisanje cijelog sistema, tako i blokade ili nedovoljno funkcionalna saobraćajna infrastruktura ozbiljno narušavaju funkcionisanje turističkog sistema i ukupno turističko iskustvo. Drugim riječima, potencijal za rast postoji, ali njegova realizacija zavisi od toga da li kao destinacija možemo da obezbijedimo dovoljnu dostupnost, adekvatne kapacitete, funkcionalnu infrastrukturu i efikasnu promociju na tržištima sa kojih se potencijalno može očekivati povećana potražnja”, zaključuje.
Još uvjek rano
Prema njegovim riječima, još je rano za pouzdane procjene o tome da li se turistička potražnja već konkretno preusmjerava prema Crnoj Gori. On navodi da u ovom trenutku ne postoje javno dostupni i precizni podaci sa globalnih rezervacionih platformi koji bi jasno pokazali značajniji rast rezervacija za Crnu Goru kao posljedicu aktuelnih geopolitičkih dešavanja.
„Takvi trendovi se obično prvo primijete kroz povećan broj pretraga na digitalnim platformama, dok se stvarni efekti na rezervacije vide nešto kasnije. Zbog toga je potrebno određeno vrijeme kako bi se mogla dati pouzdanija procjena“, objašnjava Golubović.
Ipak, ono što je već vidljivo na globalnom nivou jesu ozbiljni poremećaji u turizmu i avio-saobraćaju uzrokovani sukobom na Bliskom istoku. Zbog zatvaranja dijela vazdušnog prostora i povećanih bezbjednosnih rizika zabilježene su hiljade otkazanih letova, dok je turistički promet prema zemljama regiona značajno smanjen.
Dodatni problem predstavljaju i prekidi avio-veza koji otežavaju povratak turista iz pojedinih dalekoistočnih destinacija prema Evropi.
„U ovakvim situacijama obično dolazi do redistribucije turističke potražnje prema stabilnijim destinacijama. Međutim, ostaje da se vidi u kojoj mjeri će Crna Gora uspjeti da privuče dio tog tržišta, posebno imajući u vidu snažnu konkurenciju drugih evropskih turističkih destinacija“, zaključuje Golubović.





