OTP banka je četvrta najveća hrvatska banka čiji je udio u ukupnoj imovini bankarskog sistema na kraju septembra prošle godine bio 10,5 odsto. Veće udjele imaju tek Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Erste & Steiermaerkische banka.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), OTP je u prvih devet mjeseci u Hrvatskoj ostvario dobit od 96,9 miliona eura.

Informacije o dešavanjima i kretanjima u domaćem bankarskom sistemu uvijek su zanimljiva tema s obzirom na to da on, iz ugla kompanija, predstavlja finansijski krvotok ekonomije, a iz ugla građana u fokusu su obično kamatne stope na kredite i iznosi naknada.

O tome kako vidi situaciju i perspektive daljeg razvoja hrvatskog bankarskog sistema za Financije.hr govorio je predsjednik uprave OTP banke Hrvatska Balazs Bekeffy koji već dugi niz godina živi u Hrvatskoj i dobro poznaje tamošnju ekonomsku i finansijsku scenu.

Koliko je, po vašoj ocjeni, zasićeno hrvatsko bankarsko tržište? Mislite li da ima još prostora za konsolidaciju ili je broj od 20 banaka optimalan s obzirom na snagu hrvatske ekonomije?

Hrvatsko bankarsko tržište je već sada izuzetno koncentrisano, vodećih šest banaka drži 91 odsto aktive, a prvih 10 čak 97 odsto. No, bez obzira na to, govorimo o ekonomiji u uzletu gdje određena ograničena tržišna konsolidacija ne bi trebalo da bude isključena. U teoriji veliki broj banaka na malom tržištu može dovesti do benefita za korisnike usluga, ali istovremeno može voditi i ka rizičnijem i netržišnom ponašanju određenih učesnika ili gubitku stabilnosti u slučaju manjih učesnika kao što je bio slučaj krajem prošlog vijeka.

OTP je četvrta najveća hrvatska banka po udjelu u ukupnoj imovini. Možete li dalje rasti i kako? Jesu li opcija akvizicije ili samo organski rast?

Posmatrajući rast našeg kreditnog portfolija u oba segmenta, stanovništvu i ekonomiji, naši tržišni udjeli su značajno veći od istog u ukupnoj imovini i sa našeg aspekta predstavljaju realniju mjeru našeg tržišnog položaja. Pri tome, na ovako saturisanom tržištu organski rast ima svoje granice iznad kojih bez akvizicija nekada nije ni ekonomski racionalno težiti. Stoga ćemo, kao i uvijek do sada, analizirati mogućnosti akvizicije.

Gdje je u Hrvatskoj najviše aktivna OTP banka? Je li to Dalmacija ili Zagreb, odnosno kakva je regionalna rasprostranjenost u tom smislu?

OTP banka je prisutna na području cijele Hrvatske i ima razvijenu poslovnu mrežu u svim ključnim regijama. Naše aktivnosti nijesu koncentrisane na jedno područje, već su usmjerene na ravnomjernu prisutnost, od istočne i centralne Hrvatske preko Zagreba kao najvećeg poslovnog i finansijskog središta do obalnih regija. Posebno nam je važno da smo aktivni u lokalnim zajednicama u kojima poslujemo, ne samo kroz bankarske usluge već i kroz društveno odgovorno poslovanje. Kroz saradnju s brojnim udruženjima, obrazovnim i humanitarnim institucijama te podršku projektima koji odgovaraju konkretnim potrebama lokalne sredine, od finansijske pismenosti i obrazovanja mladih do socijalne uključenosti i održivog razvoja, nastojimo dati dugoročan doprinos zajednicama u kojima djelujemo. Takav pristup omogućava nam da djelujemo kao nacionalna banka s razvijenim razumijevanjem regionalnih specifičnosti i jasnom dugoročnom usmjerenošću na održivi razvoj.

Sjedište OTP banke Hrvatska u Splitu

Je li za dalji rast poslovanja u Dalmaciji problem to što je dalmatinska ekonomija prilično jednoobrazna i oslanja se uglavnom na turizam i trgovinu? Koči li ili ograničava to opcije rasta za samu banku?

Naš tržišni udio u Dalmaciji je dominantan i svakako ćemo se i u godinama koje slijede nastaviti truditi kako bismo opravdali povjerenje postojećih klijenata, ali i privukli nove. Istovremeno, jasna je naša pozicija nacionalne banke s jakom prisutnošću u glavnom gradu, gdje želimo i dalje značajnije rasti, kao i u svim ostalim hrvatskim regijama. Govoreći o dalmatinskoj ekonomiji, istina je da su turizam i trgovina dominantni, no ne bih isključio i ogroman potencijal te regije u proizvodnji energije, pogotovo iz obnovljivih izvora, stanogradnji, kao i rastuću i vrlo kvalitetnu IT scenu. Oni svi zajedno mogu pomoći u ravnomjernijem razvoju kako na području Dalmacije, tako i u svim ostalim dijelovima zemlje.

Jesu li, po vašoj ocjeni, bankarske naknade u Hrvatskoj visoke ili primjerene? Koji su argumenti i kako vidite razvoj situacije s naknadama u 2026. godini?

Bankarske naknade u Hrvatskoj sagledavamo u širem kontekstu tržišnih, regulatornih i troškovnih okolnosti. U OTP banci visini naknada pristupamo vrlo oprezno te ih definišemo kroz jasno propisani okvir, uzimajući u obzir vrijednost usluga koje klijenti dobijaju, tržišne uslove i regulatorne zahtjeve uz njihovu kontinuiranu procjenu. Krajem decembra 2024. banka je, u skladu s regulatornim obavezama, uspostavila detaljan sistem određivanja naknada i kriterijume za njihove izmjene. Iako je to jasno navedeno i regulator takođe očekuje da bi naknade trebalo da budu u visokoj korelaciji s troškovima banke, one ipak mogu uključivati i niz drugih relevantnih faktora. Mnoge naše naknade trenutno su ispod nivoa koji bi definisali troškovi, stoga ni rezultat tržišne konkurencije ne bi trebalo isključiti iz jednačine.

Kada uzmemo u obzir visinu naknada, nedavno istraživanje koje je sprovela jedna od kompanija iz grupe „velike četvorke“ pokazalo je da prosječna mjesečna naknada za vođenje računa zajedno s mobilnim bankarstvom u Hrvatskoj iznosi 2,97 eura, u Mađarskoj 3,07 eura, u Sloveniji 3,31 eura, u Slovačkoj 6,67 eura, u Austriji 4,49 eura, a u Italiji 8,79 eura. O cijenama se svakako može raspravljati, ali poređenje jasno pokazuje da opšti utisak i međunarodno poređenje nijesu u korelaciji. Istovremeno, te zemlje nemaju jednako stroga regulatorna ili cjenovna ograničenja kakva postoje u hrvatskom bankarskom sektoru.

Kako vidite kretanje kamatnih stopa na kredite i štednju u 2026?

Kretanje kamatnih stopa zavisi od mnogo faktora, pri čemu konkurencija igra veliku ulogu, ali najvažnija je osnovica, odnosno kretanje referentne stope Evropske centralne banke (ECB), koja spuštanjem ili podizanjem iste daje dodatnu podršku ekonomiji u vidu jeftinijeg zaduživanja ili, pak, posredno smanjuje kreditnu aktivnost poskupljujući kredite s ciljem obuzdavanja inflacije. Naći pravi balans između ta dva cilja u posljednje vrijeme bilo je vrlo kompleksno zbog različitih tendencija rasta bruto domaćeg proizvoda i stope inflacije u državama monetarne unije.

Rezultat tog procesa je smanjenje referentne stope za dva procentna poena u proteklom periodu na današnjih dva odsto. U skladu s tekućim ekonomskim i inflatornim trendovima u zemljama članicama eurozone, realna su očekivanja da referentna stopa ostane nepromijenjena kroz veći dio 2026. godine, a samim tim i troškovi zaduživanja na našem tržištu trebalo bi da ostanu prilično stabilni. Nikako ne očekujem rast.

Koji segment kreditiranja vidite najperspektivnijim u dogledno vrijeme i zašto?

I dalje ostajemo fokusirani na praćenje potreba svih segmenata društva i ekonomije, iako je realno očekivati određena usporavanja u stopama rasta stambenih kredita usljed trendova na tržištu nekretnina i prošlogodišnjih regulatornih izmjena kojima je smanjen prostor zaduživanja za građane. U segmentu privrede vjerujemo u nastavak rasta investicija u turizmu, stanogradnji, ali i u procesnim industrijama, posebno visokotehnološkim i izvozno orijentisanim, te nesumnjivo u oblasti energetike s naglaskom na zelene projekte. Trudićemo se da pružimo pravovremenu i kvalitetnu podršku u finansiranju takvih projekata.

Kako doživljavate konkurenciju fintech kompanija? Mislite li da to ugrožava ili može ugroziti uspješnost poslovanja banaka? Je li možda u Hrvatskoj ta vrsta konkurencije zanemarljiva, odnosno tek u povojima?

Fintech kompanije u pravilu ciljaju određenu nišu i taj proizvod ili uslugu, u smislu funkcionalnosti, dovode gotovo do savršenstva. Banke ne mogu parirati tom nivou inovativnosti, a posebno brzini realizacije. S druge strane, banke imaju svoje prednosti u vidu procedura, regulative i velike baze klijenata. Kada se sagledaju prednosti s jedne i druge strane, jednostavan je zaključak da je saradnja najbolji mogući izbor za obje strane, a najviše od takve saradnje profitiraju krajnji korisnici. U OTP banci prepoznali smo benefite saradnje s fintech kompanijama i dosadašnja iskustva su više nego pozitivna.

Smatrate li da je digitalni euro dobra ideja ili ne? Zašto?

Ovo pitanje u medijskom prostoru izaziva mnogo rasprava i kontroverzi koje neće tako brzo prestati. Jasna je namjera regulatora da se napravi digitalni iskorak, umanji zavisnost od kartičnih i uglavnom neeuropskih kuća te smanji upotreba gotovine. S druge strane, postoji mnogo pitanja u vezi sa zaštitom privatnosti i pravom raspolaganja sopstvenim novcem u formi u kojoj to pojedinac želi. Potrebno je analizirati i implikacije implementacije na cjelokupni finansijski sistem. U principu podržavamo napredak i inovativnost, ali tek kada se u toku ove godine, u skladu s najavama, donese uredba o uvođenju digitalnog eura i budu poznati svi detalji, biće lakše donijeti konačan sud o ovom iskoraku.