Kada je Alphabet Inc. početkom ove nedjelje izašao na tržište sa obveznicom koja dospijeva tek 2126. godine, mnogi investitori su se zapitali da li je riječ o smjelom finansijskom potezu, dugoročnoj viziji ili jednostavno iskorišćavanju povoljnih tržišnih uslova. Pozajmiti novac na čak sto godina unaprijed djeluje gotovo nestvarno, naročito kada to radi tehnološka kompanija, a ne država ili infrastrukturni gigant. Ipak, takozvani century bonds (stogodišnje obveznice) i ranije su se izdavale i svaki put kada se pojave, ponovo otvaraju isto pitanje – šta se zaista krije iza ovako dugog duga?
Na prvi pogled, obveznica koja traje duže od radnog vijeka većine institucija, a kamoli pojedinaca, djeluje kao finansijska neobičnost. Međutim, Alphabetova 100-godišnja tranša uklopljena je u mnogo širu sliku. Izdata je u britanskim funtama, sa kuponom od oko 6,1 odsto, dok je istovremeno kompanija emitovala i obveznice u švajcarskim francima i dolarima, u okviru velike emisije namijenjene finansiranju vještačke inteligencije, data centara i infrastrukture. Drugim riječima, iza ove “neobične” obveznice stoji vrlo konkretna investiciona strategija.
Šta su zapravo obveznice i kako funkcionišu
Da bi se razumjela logika koja stoji iza ove priče, važno je vratiti se korak unazad i podsjetiti se šta su obveznice. One su, u suštini, dug. Kada kupite obveznicu, vi pozajmljujete novac kompaniji ili državi, a ona vam zauzvrat obećava redovne kamate i povraćaj glavnice na kraju. U tom smislu, obveznice su slične bankarskom kreditu, samo što se novac ne pozajmljuje od banke, već od investitora. Postoje različiti tipovi obveznica, različiti modeli otplate i različiti nivoi sigurnosti, ali suština je ista: povjerenje između izdavaoca i investitora.
Alphabetova obveznica spada u klasične kuponske, neosigurane, senior papire. Ono što je izdvaja jeste ekstremno duga ročnost. U okviru emisije od oko 30 milijardi dolara, kompanija je ponudila više tranši sa različitim rokovima, ali je upravo ona sa dospijećem za sto godina privukla najveću pažnju. Razlog za to nije samo njen rok, već i poruka koju šalje – Alphabet želi da dio finansiranja obezbijedi praktično za jednu cijelu generaciju.
Zašto funte i švajcarski franak
Posebno je zanimljivo to što je ova tranša izdata u funtama, dok je dio emisije realizovan i u švajcarskim francima. Razlog za takav izbor ne krije se u valutama, već u investitorima. U Velikoj Britaniji i Švajcarskoj postoji snažna baza penzionih fondova i osiguravajućih kuća koje imaju dugoročne obaveze i kojima su potrebni stabilni prihodi tokom više decenija. Njima su potrebni instrumenti koji mogu da “prate” njihove obaveze. Kada Alphabet izađe na ta tržišta, on praktično dolazi direktno pred prirodne kupce ultradugog duga.
Povećanjem duga u više valuta Alphabet diverzifikuje bazu investitora i smanjuje zavisnost od dolarskog tržišta, što je posebno važno u periodu intenzivnih ulaganja u infrastrukturu vještačke inteligencije. Oslanjanjem na globalna tržišta kompanija izbjegava neravnotežu ponude i potražnje koja bi mogla da poveća cijenu zaduživanja.
Uz to, kroz valutne zamjene kompanija može da optimizuje ukupan trošak duga, koristeći povoljnije kamatne uslove na tržištima poput britanskog, dok istovremeno diverzifikuje strukturu finansiranja. Na kraju, prisustvo na više tržišta jača reputaciju kompanije i potvrđuje njen status globalnog emitenta.
Logika emitenta – zašto se dug zaključava na cijeli vijek
Iz ugla emitenta, 100-godišnja obveznica predstavlja gotovo idealan instrument – ukoliko tržišni uslovi to dozvole. Ona omogućava kompaniji da kapital zaključa na ekstremno dug period, čime već danas rješava dio finansiranja za naredne decenije, bez potrebe da se ponovo izlaže tržišnim ciklusima za deset ili dvadeset godina. Time se istovremeno smanjuje i rizik refinansiranja, jer Alphabet izbjegava scenario u kojem bi se u budućnosti mogao naći u nepovoljnom okruženju sa visokim kamatama i ograničenim pristupom kapitalu.
Dodatno, sama činjenica da tržište prihvata dug sa dospijećem od 100 godina ima snažan reputacioni efekat, jer takve emisije mogu realizovati samo kompanije koje investitori smatraju izuzetno stabilnim i pouzdanim. U kontekstu velikih ulaganja u vještačku inteligenciju, data centre i računarstvo, ovakav model finansiranja obezbjeđuje Alphabetu dugoročnu “finansijsku municiju” za sljedeću fazu rasta.
Izvor: rs.bloombergadria.com










