Zaredali su se napisi o pretjeranoj birokratiji, visokim troškovima i svim mogućim poteškoćama njemačke privrede. No, u tome se ipak i pretjeruje: „Made in Germany” je još uvijek nešto što se traži u svijetu.

Njemačka privreda nalazi se u krizi i prolazi kroz strukturne promjene: „stari” poslovni model više ne funkcioniše. Uz trgovinske sukobe i probleme s konkurentnošću, jedan od razloga je i sve jači pritisak konkurencije iz Kine. Proizvodnju industrija koje su nekad bile povezane s oznakom „Made in Germany” sve češće preuzimaju kompanije iz Kine i prodaju proizvode po nižim cijenama, prenosi Seebiz.eu.

Kako bi otvorila nova tržišta za njemačke kompanije koje izvoze, predstavnici njemačke vlade ovih dana putuju svijetom – u Indiju, jugoistočnu Aziju ili u države Persijskog zaliva. No, što Njemačka uopšte može ponuditi? Koje su prednosti domaće privrede?

„Snage njemačke privrede i dalje su tamo gdje su oduvijek bile: ‘Made in Germany’ znači visok kvalitet, visok nivo inovacija, snažnu orijentaciju na kupce i sveobuhvatne servisne usluge. Imamo mnogo visokospecijalizovanih proizvođača u uskim tržišnim nišama i ‘tajnih šampiona’ – na primjer u mašinskoj industriji”, nabraja Jürgen Matthes iz njemačkog Instituta za privredu (IW) za javni servis ARD. I sve se to i dalje traži na svjetskom tržištu, dodaje on.

Još uvijek mnogo šampiona iz Njemačke

Budući da Kina sve više sustiže Njemačku na području inovacija i da tržište postaje sve zasićenije, njemačka privreda se sve snažnije usmjerava na uži krug proizvoda. No, temelj ostaje isti: „Naše su prednosti prije svega u mašinstvu i automobilskoj industriji, prvenstveno u motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, ali i u specijalnoj hemiji, farmaceutskoj industriji, medicinskoj tehnici te u važnim segmentima elektroindustrije”, kaže Matthes.

Prema vrijednosti robe, njemačke kompanije su 2024. godine izvozile prvenstveno motorna vozila i djelove. Na drugom i trećem mjestu bili su mašine te hemijski proizvodi. Na kojim je područjima njemačka privreda posebno dominantna pokazuje studija IW-a iz prošle godine: prema njoj, njemački udio u svjetskom izvozu u oko 180 od 5.300 grupa proizvoda iznosi najmanje 30 odsto – uključujući ljekove, hemijske poluproizvode i optičke mikroskope. Kod nekih ljekova protiv bolova taj udio prelazi i 90 odsto.

No, 2010. godine bilo je čak 240 takvih grupa proizvoda – dakle, prevlast slabi. Prednost njemačkih proizvoda uvijek je bila njihov visok kvalitet. Ona se drži i danas, ali je na svjetskom tržištu važna i druga okolnost: niska cijena. „Ako kineski proizvođač ponudi proizvode koji su možda 20 do 30 odsto slabijeg kvaliteta, ali 50 odsto jeftiniji, kompanije sve češće posežu za njima umjesto da i dalje nabavljaju iz Njemačke i EU-a”, navodi Matthes.

Uz instrumente trgovinske zaštite i mjere protiv rastućih troškova, prema mišljenju stručnjaka, novi savezi mogu biti sredstvo protiv niskih cijena. Prošle sedmice EU i Indija dogovorile su trgovinski sporazum – uključujući znatno niže carine. To može pomoći i njemačkom izvozu.

„Da je taj sporazum već postojao, vjerovatno bi sve naše mašine u pogonu bile njemačke ili barem evropske”, kaže Sanjay Malhotra za Tagesschau. On je direktor indijske kompanije koja proizvodi elektronske djelove za evropske proizvođače automobila.

Istovremeno bi i sve važniji sektor usluga trebalo da dobije više pažnje, kaže Matthes, što je nedavno analizirao u jednoj IW-studiji. To su očigledno prepoznale i klasične industrijske kompanije jer se sve više okreću uslugama. Prema analizi minhenskog ifo instituta, sve veći udio u njihovim prihodima, umjesto proizvodnje, imaju montaža, održavanje i savjetovanje – i to zahvaljujući visokim njemačkim standardima.

Znanje je najvrednija roba

„Upravo u srednjim preduzećima još uvijek ima mnogo svjetskih lidera koji dolaze iz Njemačke. To znači da smo stekli ogromno iskustvo koje sada moramo primijeniti na nove načine”, objašnjava ekonomista Martin Lück iz Macro Monkeyja. Industriju danas treba posmatrati drugačije.

„Ne više kao klasični industrijski pogon s dimnjakom, nego možda više kao veliki ured u kojem računari rade punom parom, a ljudi zajedno traže najbolja rješenja za kupce.”

Ipak, njemačke mašine, hemija, automobili i elektronika i dalje se traže. „Zato je sada važno zadržati visoku inovativnost kako bismo ostali na vrhu i bili bolji od konkurencije”, upozorava Matthes. Kod proizvoda prilagođenih kupcima tako se obično mogu postići dobre cijene. Edgar Walk, glavni ekonomista u Metzler Asset Managementu, takođe smatra da su inovacije presudne u globalnoj konkurenciji, jer druge države sustižu Njemačku po pitanju kvaliteta.

„Na svom području uvijek morate biti tehnološki najnapredniji. To je jedini način da odbranite svoj udio na tržištu ili ga možda čak povećate”, kaže ekonomista za ARD. Zato je važno i dalje mnogo ulagati u istraživanje i te rezultate više primjenjivati u preduzećima. „Njemačka je i dalje izuzetno snažna zemlja na polju nauke”, kaže Walk.

Poplava „novih”

To se vidi, kaže on, na primjer u velikom broju patenata na polju vještačke inteligencije. I u medicinskoj tehnici Njemačka je u svjetskom vrhu i ima veliki potencijal. Trend pokazuju i rekordni brojevi startapova. Tokom 2025. osnovano ih je 3.568 – više nego ikada ranije. Posebno u sektorima softvera, medicine i prehrane primjetno raste dinamika osnivanja novih kompanija, naveo je nedavno Savez startapova.

„Naša izvrsna istraživanja pritom imaju ključnu ulogu kao polazna tačka za inovacije i nove startapove”, rekla je potpredsjednica Saveza Kati Ernst. „Ako olakšamo osnivanje kompanija koje nastaju iz nauke i damo prednost inovacijama, to može dati dodatni podsticaj našoj privredi.” Ekonomista Walk ovdje vidi glavni problem njemačke privrede: „Inovaciona snaga znači da iz temeljnih istraživanja nastaju proizvodi i inovacije. U tome, nažalost, još nijesmo dovoljno dobri.”

To je, kaže Walk, povezano s tim da se mlade kompanije ne finansiraju dovoljno preko tržišta kapitala. Slično vidi i Matthes iz IW-a kada je riječ o univerzitetima i visokim školama: „S vremena na vrijeme suočeni smo s tim da nešto istražimo i razvijemo, ali na tržištu nema dovoljno kapitala, a regulative su previsoke.” Zbog toga mladi osnivači sa idejama odlaze na strana tržišta i ne otvaraju se radna mjesta u Njemačkoj. Kako bi spriječila odlaske u inostranstvo, njemačka vlada je nedavno s Francuskom predstavila stručni izvještaj. Među predlozima je reforma privatne i poslovne penzione štednje.

Inovacija znači i (poslovni) rizik

Dominik Groll, istraživač tržišta rada u Institutu za svjetsku privredu u Kilu, u tom kontekstu upozorava i na vrlo visoku zaštitu od otkaza u Njemačkoj: „Inovacije, izumi i tehnološki napredak veoma su nesiguran proces. U oblasti visoke tehnologije osam od deset projekata propadne.” Trenutno je veoma skupo restrukturirati preduzeće u slučaju neuspjeha.

„Zbog toga se kompanije često ni ne upuštaju tim putem, nego se bave samo manjim inovacijama kod kojih rizik nije tako velik.”

Osim toga, važna je tijesna povezanost univerziteta, državnih istraživačkih ustanova i kompanija, naglašava Matthes. „Imamo snažan inovacioni ekosistem koji i dalje spada među temeljne snage njemačke privrede.” Dodatna snaga ostaje i dualno obrazovanje – iako se kompanije trenutno žale da je školsko obrazovanje sve slabije. Potrebna su veća ulaganja u obrazovanje, smatra i ekonomista Walk, prenosi Seebiz.eu.