Većina grčkih domaćinstava prijavljuje da im prihodi traju manje od mjesec dana, pokazuje posljednje istraživanje. Za šest od deset grčkih domaćinstava mjesečni prihodi traju samo 18 dana, što ukazuje na rastući pritisak na porodice sa srednjim i nižim primanjima, navodi se u istraživanju Instituta malih preduzeća Opšte konfederacije profesionalaca, zanatlija i trgovaca Grčke (IME GSEVEE).
Rezultati ukazuju da kumulativni pritisci inflacije i nenadoknađeni gubici prihoda iz finansijske krize nastavljaju da opterećuju domaćinstva i doprinose stalnoj emigraciji.
Uprkos usporavanju inflacije i rastu plata u 2025. godini, istraživanje je pokazalo da se otpornost domaćinstava iscrpljuje. Povjerenje potrošača u Grčkoj palo je na -50,3 poena u januaru sa -47 poena u decembru, pri čemu domaćinstva prijavljuju pogoršana očekivanja kako za sopstvene finansije, tako i za nacionalnu ekonomiju, dok su namjere za velike kupovine opale.
Prema istraživanju, 62,1 odsto domaćinstava izjavilo je da su im mjesečni prihodi nedovoljni za cio mjesec, što je najviši nivo zabilježen u istoriji ovog istraživanja.
U prosjeku, mjesečni prihodi pokrivaju 23 dana za sva domaćinstva, ali za ona kojima prihodi rano ponestanu traju samo 18 dana. Uporedivi podaci iz istraživanja za 2024. godinu pokazivali su 60 odsto domaćinstava i 19 dana.
Da bi podmirila osnovne potrebe, domaćinstva smanjuju diskrecionu potrošnju: 39,3 odsto smanjilo je izlaske, 35,2 odsto kupuje manje odjeće i obuće, a 34,6 odsto koristi manje dana odmora.
Smanjenja utiču i na neophodne troškove, uključujući zdravstvenu zaštitu (10,2 odsto), osiguranje i održavanje automobila (10,1 odsto) i obrazovanje (8,5 odsto).
Podaci s kraja prošle godine pokazuju da Grčka ostaje pri dnu evropske ljestvice sa prosječnom godišnjom platom od 18.000 eura. Kada se pogledaju mjesečni iznosi, svaki treći radnik primao je platu manju od 1.000 eura.
Iz svakog desetog domaćinstva bar neko emigrira
Istraživanje je pokazalo da je 10,9 odsto domaćinstava prijavilo da je najmanje jedan član emigrirao radi posla u posljednjih pet godina.
Takozvani „povratak mozgova“ (brain regain) ostaje ograničen, sa samo 6,6 odsto domaćinstava koja su prijavila povratak člana iz inostranstva u istom periodu.
Iza ovakvog ishoda stoje strukturni problemi na grčkom tržištu, u kombinaciji sa pojavom novih domaćih i međunarodnih pokretača inflatornih pritisaka. Kao rezultat toga, iako je prosječan godišnji rast indeksa potrošačkih cijena u 2025. bio značajno niži nego u periodu 2022–2024, potrošači su se suočili sa uporno visokim cijenama širokog spektra roba i usluga koje nagrizaju njihove prihode.
Karakteristika 2025. godine bila je pojava novog izvora poskupljenja, ovog puta u sektoru usluga, dok cijene hrane nijesu pokazale željeni pad, bilježeći samo usporavanje stope rasta. Čak i tamo gdje su cijene pale za neke osnovne namirnice – poput maslinovog ulja nakon ogromnog skoka u 2024. godini – pojavila su se nova poskupljenja, uključujući govedinu, kafu i čokoladu. Cijene energenata su pale, ali ne dovoljno da nadoknade teret koji su domaćinstvima i preduzećima nametnuli nagli rastovi iz 2022. i 2023. godine.
Rast BDP-a 2,1 odsto
Banka Grčke predviđa da će se ekonomija zemlje stabilno razvijati po stopi od 2,1 odsto u periodu od 2025. do 2027. godine, i dva odsto u 2028. godini, navodi se u najnovijem izvještaju. Centralna banka je saopštila da se očekuje da će Grčka zadržati stabilan rast u narednim godinama, šireći se brže od prosjeka eurozone.
U izvještaju se napominje da će snažna nedavna investiciona aktivnost nastaviti da podržava rast i nakon 2026. godine, čak i pored oštrog pada javnih investicija u 2027. godini. Očekuje se da će inflacija u prosjeku iznositi 2,2 odsto u periodu 2026–2027. godine, ali bi mogla kratko porasti u 2028. godini zbog primjene Evropskog sistema trgovine emisijama (ETS2), što će uticati na troškove energije i grijanja. Banka Grčke identifikovala je inflaciju kao glavni kratkoročni politički izazov, a odmah zatim efikasno korišćenje dostupnih evropskih fondova.
Prosječna godišnja promjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena iznosila je 9,6 odsto u 2022, 3,5 odsto u 2023. i 2,7 odsto u 2024. godini.
Na osnovu decembarskih podataka, prosječna inflacija za 2025. godinu bila je blizu tri odsto, što potvrđuje revidirane procjene Banke Grčke, koja je podigla svoju prognozu na 3,1 odsto sa početnih 2,5 odsto.
Negativno iznenađenje bila je inflacija hrane, koja se u decembru popela na 3,5 odsto, što je najviši nivo u godini, u odnosu na 2,7 odsto u novembru, dok je u eurozoni iznosila 2,6 odsto. Cijene usluga ponovo su naglo porasle, za 4,5 odsto na godišnjem nivou, dok su cijene energenata ostale u minusu. Ubrzanje cijena hrane uslijedilo je uprkos široko promovisanoj vladinoj inicijativi za obuzdavanje cijena, koja je imala ograničen uticaj.
Gledajući unaprijed, međutim, i vlada i Banka Grčke predviđaju usporavanje inflacije u 2026. godini, ciljajući stope od 2,2 odsto i 2,6 odsto, respektivno.
Privatne robne marke dostižu rekordan nivo
U međuvremenu, podaci s početka ove godine pokazuju da proizvodi privatnih robnih marki (PL – private label) dostižu rekordno visoke nivoe u grčkim domaćinstvima, jer uporno visoke cijene nastavljaju da oblikuju izbore potrošača u supermarketima.
Ipak, uprkos prelasku na ekonomičnije opcije, Grci ne napuštaju povjerenje u kvalitetne domaće proizvode, pri čemu potrošački pokret u korist oznake „Proizvedeno u Grčkoj“ zadržava zamah i snagu.
Istraživanje koje je sproveo Ekonomski univerzitet u Atini u januaru, na slučajnom uzorku domaćinstava, pokazuje da već treću godinu zaredom proizvodi privatnih robnih marki bilježe novi istorijski rekord preferencija, jer su skoro četiri od deset kupljenih proizvoda upravo proizvodi tih marki.
Istovremeno, potrošački pokret „Proizvedeno u Grčkoj“ dodatno doprinosi jačanju udjela privatnih robnih marki, s obzirom na to da se većina PL robe proizvodi u Grčkoj od strane domaćih proizvođača i prerađivača za potrebe lanaca supermarketa.
Zarade banaka ruše rekorde
Rezultati bankarskog sektora, koji je bio jedan od najpogođenijih tokom grčke krize, pokazuju potpuni oporavak. Četiri sistemske banke trebalo bi da ovih dana objave profit od 4,7 milijardi eura za 2025. godinu, što je rast u odnosu na 4,3 milijarde eura godinu ranije.
Rast zarade podržan je prihodima od kamata, povećanjem prihoda od naknada i oporavkom finansijskih prihoda.
Alpha očekuje neto profit veći od 900 miliona eura, u poređenju sa 654 miliona eura u 2024. godini. National 1,3 milijarde eura, naspram 1,1 milijarde eura. Profit Eurobanka od 1,4 milijarde eura biće na istom nivou kao 2024, dok Piraeus očekuje profit od 1,1 milijarde eura u poređenju sa 1,06 milijardi eura u 2024. godini.
