Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen planira put u Australiju u februaru 2026. godine, gdje će nastojati da zapečati dugo očekivani sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) kojim EU obezbjeđuje pristup strateškim sirovinama poput litijuma i bakra, ali i tržištu od 450 miliona potrošača.
Dio šire EU strategije
Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič sastaje se sa australijskim kolegom Donom Farrellom u Briselu 11. i 12. februara kako bi riješili preostale nesuglasice oko poljoprivrednih kvota – posebno govedine, jagnjetine i zaštićenih oznaka porijekla – uoči planiranog puta predsjednice Komisije u Kanberu ili Sidnej krajem mjeseca, prenosi Financial Times.
Prema izvorima Politica, posjeta, planirana nakon Minhenske bezbjednosne konferencije (13–15. februara), ima za cilj zaključenje FTA-a i bezbjednosnog partnerstva.
Time se oživljavaju pregovori zaustavljeni 2023. godine zbog zaštite domaćih farmera u EU i australijskih zahtjeva za većim izvozom mesa, u kontekstu strateškog pristupa litijumu i bakru, ali i trgovinskih tenzija izazvanih carinama administracije Donalda Trampa. Sporazum bi eliminisao 98 odsto carina između EU i Australije na industrijsku robu, poljoprivredne proizvode i usluge, te podržao diversifikaciju snabdijevanja strateškim sirovinama.
Procjene Evropske komisije
Prema procjenama EK, sporazum bi mogao otvoriti do 400 hiljada novih radnih mjesta u EU, posebno u sektorima usluga, tehnologije i zelene industrije, uključujući proizvodnju baterija za električna vozila.
Financial Times navodi da EU i Australija vode intenzivne razgovore o uvozu hrane kako bi zaključile dugo odlagani sporazum. Bloomberg ističe da bi ukidanje 98 odsto carina i smanjenje birokratije moglo povećati australijski BDP za 7,4 milijarde australijskih dolara do 2030. godine, uz godišnji trgovinski promet veći od 100 milijardi australijskih dolara.
Evropska komisija podsjeća da su pregovori započeti 2018. godine, sa ciljem eliminacije carina na industrijske proizvode, olakšavanja trgovine uslugama i zaštite osjetljivih poljoprivrednih sektora. Sporazum je dio šire strategije EU za diversifikaciju snabdijevanja kritičnim sirovinama. Australija je najveći svjetski proizvođač litijuma i drugi po proizvodnji bakra – minerala ključnih za zelenu i digitalnu tranziciju.
Evropski parlament je još 2018. godine pozvao na strogu zaštitu malih i srednjih preduzeća, javnih nabavki i visokih održivih standarda, uključujući zaštićene oznake porijekla i ekološke klauzule.
Australija proizvodi više od 50 odsto svjetskog litijuma i time postaje ključni partner u okviru EU Akta o kritičnim sirovinama, koji predviđa da se do 2030. godine obezbijedi najmanje 10 odsto domaće ekstrakcije. Sporazum bi, prema Bloombergu, pomogao EU da smanji zavisnost od Kine, koja kontroliše 80 odsto globalnog rafinisanog litijuma.
Australijski zvaničnici navode da bi sporazum uklonio „nepotrebne carine“, olakšao investicije i omogućio pristup tržištu javnih nabavki EU vrijednom oko dvije milijarde eura godišnje. Industrijske organizacije poput EABC-a i Business Council of Australia podržavaju sporazum kao ključan za otpornost lanaca snabdijevanja u vrijeme geopolitičkih napetosti.
Kamen spoticanja
Ipak, pregovori i dalje nose ozbiljne izazove. Australija insistira na povećanju bescarinskih kvota za svježu i zamrznutu govedinu i jagnjetinu, kao i potpunom ukidanju ograničenja za šećer, dok EU odbija takve zahtjeve radi zaštite domaćih stočara.
S druge strane, EU traži zaštitu više od 200 zaštićenih oznaka porijekla – poput feta sira, Parmigiana Reggiana i pršute di Parma – zabranu dvostrukih cijena za kritične sirovine i ograničenje bescarinskog uvoza australijske govedine.
Australijska Nacionalna federacija farmera kritikuje ponudu EU kao nedovoljnu, dok u Evropi francuski i irski farmeri upozoravaju na moguće negativne posljedice po domaću proizvodnju mesa, piše Poslovni.hr.
Sporazum mora biti odobren kvalifikovanom većinom u Evropskom parlamentu, gdje će se balansirati zahtjevi za održivošću i zaštitom poljoprivrede. Neuspjeh, sličan zastoju sporazuma sa Mercosurom, moguć je ukoliko Australija odbije evropske zahtjeve za zaštitu oznaka porijekla.
