Podaci o kretanju penzija u Crnoj Gori jasno pokazuju da postoje dva potpuno različita perioda – period dugog i sporog rasta do 2020. godine i period snažnog povećanja nakon primjene programa Evropa sad, napisao je na društvenim mrežama državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.
– Ako prvo pogledamo minimalnu penziju, vidimo da je od 2010. do 2020. godine porasla sa 92 na 145 EUR. To je ukupno povećanje od 53 EUR za punih deset godina, odnosno u prosjeku svega oko 5 eura godišnje ili 40 centi mjesečno. Takav tempo rasta bio je gotovo simboličan i nije mogao da prati rast troškova života, zbog čega su penzioneri u tom periodu realno gubili – naveo je Turković.
Kako je kazao, nakon primjene programa Evropa sad, minimalna penzija već 2022. godine raste na 253, a 2024. dostiže 450.
– Drugim riječima, u svega tri do četiri godine minimalna penzija je povećana za skoro 300 EUR, što je u prosjeku oko 100 EUR godišnje. Takođe, važno je napomenuti da su penzioneri imali “zamrznute” penzije dvije godine jer su u kratkom roku došli sa 145 na 450 EUR – piše Turković.
Poručuje da se danas minimalne penzije ne povećavaju vanredno, već se redovno usklađuju po zakonu, u skladu sa inflacijom i rastom prosječne bruto zarade. Tokom godine, dodaje, slijede još dva redovna usklađivanja i svako naredno će biti veće od januarskog.
– Nadalje, važno je istaći da je Crna Gora zemlja sa najvećom minimalnom penzijom u regionu. Na primjer u Srbiji je minimalna penzija oko 235 EUR, u BIH oko 300 EUR, a imamo veće minimalne penzije čak i od pojedinih zemalja članica EU. U Hrvatskoj je, na primjer minimalna penzija oko 395 EUR, u Bugarskoj je oko 274 EUR – napisao je.
Ističe da se slična dinamika vidi i kod prosječne penzije.
– U periodu od 2010. do 2020. godine, prosječna penzija je porasla sa 261 na 289 EUR, što je povećanje od svega 28 eura za deset godina, odnosno manje od 3 eura godišnje. I ovdje govorimo o dugogodišnjoj stagnaciji i realnom padu kupovne moći penzionera. Nakon 2021. godine dolazi do značajnog rasta. Prosječna penzija već 2022. iznosi 329 EUR i 2024. raste na 495, a u januaru 2026. dostiže čak 544 EUR. To znači da je u nekoliko godina, prosječna penzija povećana za oko 255 EUR, višestruko brže nego u cijeloj prethodnoj deceniji – ukazao je Turković.
Kako navodi, i kod prosječnih penzija danas važi isti princip: redovno zakonsko usklađivanje sa inflacijom i rastom zarada, tri puta godišnje, uz činjenicu da je januarsko povećanje najmanje, a da svako naredno usklađivanje donosi veće povećanje.
– Treba naglasiti da su se prosječne penzije, za period od kada su minimalne penzije zamrznute, uvećale za oko 50 EUR, što znači da treba očekivati da će se i minimalne penzije u bliskoj budućnosti usklađivati na sličnom nivou. U suštini, dok se ranije deset godina čekalo na simbolična povećanja, nakon 2021. godine napravljen je snažan iskorak koji je promijenio položaj penzionera. Od 2026. godine minimalne penzije se ne “zamrzavaju”, već se redovno, predvidivo i održivo usklađuju, što obezbjeđuje stabilnost i sigurnost za sve penzionere – zaključio je Turković.
(Ekapija)
