Možemo ga nazvati zlatnim dobom za zlato.
Nakon impresivnog rasta od 60 odsto tokom 2025. godine, cijena ovog plemenitog metala nastavila je da obara rekorde i u ovoj godini, pri čemu se trenutno trguje iznad 4.900 dolara po unci.
Ono što pogoduje zlatu ne znači nužno dobre vijesti za ostatak tržišta. Zlato se decenijama smatra „sigurnim utočištem“, što znači da investitori u periodima ekonomske ili geopolitičke nestabilnosti često napuštaju rizičniju imovinu i kapital preusmjeravaju upravo u ovaj plemeniti metal.
Razloga za rast neizvjesnosti na tržištima ne manjka – od federalne istrage protiv predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, preko američke vojne operacije u Venecueli, do zaoštravanja retorike oko američke inicijative za preuzimanje kontrole nad Grenlandom. Sve to dodatno podstiče tražnju za zlatom, izjavila je za CNBC Nicky Shiels, direktorica strategije za metale u kompaniji MKS PAMP.
„Ulazimo u deceniju u kojoj postoji snažna potreba da se osiguraju kritični metali i ključne sirovine“, istakla je ona.
Investitori zlato najčešće drže na dva načina – fizički, u obliku poluga i kovanica, ili indirektno, putem investicionih fondova i ETF-ova koji prate kretanje cijene zlata. Koji pristup je pravi zavisi od razloga zbog kojih ga kupujete, objašnjava Majk Kejsi, sertifikovani finansijski planer iz kompanije AE Advisors u Aleksandriji.
„Fizičko zlato bih ograničio na najviše pet do deset odsto diverzifikovanog portfelja, i to za investitore sklonije riziku, koji cijene finansijsku suverenost ili očekuju dugotrajniju nestabilnost. U suprotnom, bolje je zadržati se na ‘papirnom’ zlatu“, kaže on.
Stručnjaci savjetuju i da se prije većih promjena u portfelju konsultujete sa pouzdanim finansijskim savjetnikom.
Fizičko zlato kao zaštita u kriznim scenarijima
Zlato se hiljadama godina smatra oblikom novca, pa ne čudi što ga investitori biraju u nestabilnim vremenima.
U slučaju ozbiljnog poremećaja finansijskog sistema, poput nagle i velike devalvacije američkog dolara, posjedovanje plemenitih metala može biti korisno, kaže Džon Bel iz kompanije Free State Financial Planning. On klijentima koji žele izloženost zlatu obično preporučuje kombinaciju fizičkog i „papirnog“ zlata.
„Nijesam sklon apokaliptičnim scenarijima, ali mi se dopada činjenica da su zlato i srebro van klasičnog bankarskog sistema. Ako je zlato fizički u vašem posjedu, možete mu pristupiti u bilo kojem trenutku i prodati ga lokalnom trgovcu“, navodi Bel.
Fizičko zlato ima i dodatne prednosti, ističe Kejsi.
„Eliminiše rizik druge strane – ne zavisite od fonda ili brokerske kuće da vam isplati novac. Pruža stvarno vlasništvo i može poslužiti kao oblik privatnosti u neizvjesnim vremenima, na primjer kod planiranja nasljeđa ili prekogranične mobilnosti.“
Međutim, takav način ulaganja ima i nedostatke.
Kupovina fizičkog zlata obično podrazumijeva premiju od pet do deset odsto iznad takozvane spot cijene, koju prate ETF-ovi. Uz to, potrebno je obezbijediti i sigurno skladištenje, osim ako ste spremni da ga čuvate kod kuće.
Takođe, u redovnim okolnostima prodaja fizičkog zlata je složenija i sporija nego jednostavna prodaja ETF-a putem brokerskog računa.
Zlato kao diverzifikator portfelja
Čak i ako nemate izražene brige oko geopolitike ili ekonomije, postoji argument za uključivanje zlata u portfelj, smatra Kejsi.
„Privlačnost zlata leži u njegovoj ulozi diverzifikatora. Istorijski gledano, nije snažno povezano sa akcijama i obveznicama, pa može doprinijeti stabilnosti u periodima tržišnih turbulencija ili devalvacije valute“, kaže on.
Drugim riječima, faktori koji utiču na cijenu zlata razlikuju se od onih koji pokreću prinose na akcije i obveznice, poput korporativnih zarada i kamatnih stopa. Zlato je u pojedinim kriznim periodima čak raslo dok su berze padale.
Primjera radi, 2002. godine, kada je indeks S&P 500 pao za više od 22 odsto, cijena zlata porasla je gotovo 25 odsto. I tokom 2008. godine, kada je šire tržište akcija palo za 37 odsto, zlato je zabilježilo rast od skoro šest procenata.
Naravno, zlato ne ide uvijek u suprotnom smjeru od tržišta akcija – 2025. je bila dobra godina i za zlato i za akcije. Ipak, kombinovanje imovine koja se različito ponaša u različitim uslovima smanjuje ukupnu volatilnost portfelja i doprinosi stabilnijim prinosima, ističu stručnjaci.
Za ulaganje u „papirno“ zlato preporučuje se kupovina ETF-ova ili investicionih fondova koji prate kretanje cijene metala. Ovi fondovi su najčešće pokriveni fizičkim zalihama plemenitih metala i precizno prate spot cijenu.
Stručnjaci savjetuju da zlato ostane manji dio diverzifikovanog portfelja jer, za razliku od akcija i obveznica, ne generiše prihod niti isplaćuje kamatu ili dividendu.
„Zlato jednostavno stoji – ne proizvodi novčani tok, a njegova vrijednost zavisi od toga koliko je sljedeći kupac spreman da plati“, objašnjava Aleks Kanellopulos iz kompanije Vista Capital Partners.
To, međutim, ne znači da investitori ne mogu imati koristi od rasta cijene zlata. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ono ne bi trebalo da bude glavni stub investicionog portfelja, već dio šire, pažljivo izbalansirane strategije.
Izvor: CNBC
