Cijena srebra je u roku od godinu dana skočila za 270 odsto. Toliko ne poskupljuje čak ni zlato. Šta je razlog za to – i kakvi su dalji izgledi? Lov na rekorde kod plemenitih metala nastavlja se nesmanjenom žestinom i u novoj berzanskoj godini. Najprije je ove sedmice cijena zlata probila psihološku granicu od 5.000 dolara, a onda je i srebro po prvi put u istoriji berze premašilo okruglu granicu od 100 dolara i dostiglo novu rekordnu vrijednost od 117,69 dolara.
Već i prošle godine ta dva plemenita metala spadali su među favorite investitora na berzama: i zlato i srebro poskupjeli su najviše još od 1979. godine. Međutim, srebro je raslo znatno brže: zlato je u 2025. poskupjelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabilježilo rast od čak 148 procenata.
„Visokodinamičan uzlazni trend“
I u ovoj godini srebro prednjači po rastu vrijednosti: od početka januara do danas beleži plus od više od 45 procenata, dok je kod zlata rast relativno skroman – oko 21 odsto. Prema riječima analitičara HSBC Jerga Šerera, srebro se nalazi u „visokodinamičnom uzlaznom trendu“.
Pritom i srebro i zlato imaju koristi od svog ugleda „sigurne luke“ za investitore. S obzirom na veliki broj geopolitičkih konflikata širom svijeta, sve nepredvidljivije ponašanje predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i snažan pad vrijednosti dolara, ta dva plemenita metala trenutno su posebno tražena među investitorima, prenosi Dojče Vele.
Solarni bum podstiče industrijsku potražnju
Kod srebra se pojavljuje i dodatni pokretač rasta cijena: potražnja iz industrije. Više od polovine ukupne potražnje za srebrom otpada na industrijsku primjenu. „Posebno je širenje solarne energije podstaklo potražnju za srebrom“, kaže Sonja Marten, glavna ekonomistkinja DZ-banke.
Globalni trend ka obnovljivim izvorima energije učinio je srebro nezamjenjivom sirovinom – pre svega u proizvodnji fotonaponskih ćelija, gdje je srebro i dalje teško zamijeniti bez gubitka efikasnosti.
Proizvodnja ne uspijeva da isprati potražnju
Međutim, srebro nije traženo samo u tom sektoru. Velika potražnja postoji i u elektromobilnosti, elektronici, visokotehnološkoj proizvodnji i komunikacionoj tehnologiji – kao i u data-centrima, zbog buma vještačke inteligencije, prenosi Dojče Vele.
Ipak, svjetska proizvodnja srebra ne uspijeva da isprati visoku potražnju, piše Dojče Vele. To je djelimično posljedica činjenice da više od 70 odsto globalne proizvodnje srebra nastaje kao sporedni proizvod pri eksploataciji olova, cinka, bakra i zlata. Samo oko 30 procenata potiče iz primarnih rudnika srebra. To ograničava sposobnost industrije da brzo reaguje na više cijene povećanjem proizvodnje.
Uska grla na strani ponude dodatno podstiču rast cijena. Analitičari govore o „strukturnom deficitu ponude“ – za mnoge je to suština priče o srebru. Istovremeno, to daje izvjesnu održivost cijenskom rastu ovog plemenitog metala, što ga razlikuje od ranijih uzleta koji su bili vođeni pre svega spekulacijama.
Relativno malo spekulacija
Zapravo, veliki investitori poput hedž‑fondova ne spadaju među glavne pokretače rasta cijene srebra. To pokazuje pogled na nedeljne izvještaje „Commitment of Traders“ (CoT), koji sumiraju pozicije ključnih učesnika na američkim fjučerskim i terminskim tržištima.
Spekulacija na tržištu srebra ostaje niska, konstatuje tržišni ekspert Robert Retfeld iz kompanije Wellenreiter‑Invest. „Iz ugla CoT-podataka, srebro bi moglo da nastavi da raste.
“Da li je srebro precijenjeno?
Ipak, pogled na odnos cijene zlata i srebra – takozvanu gold‑silver ratio – poziva na oprez. Ovaj pokazatelj govori koliko je unci srebra potrebno da bi se kupila jedna unca zlata. Trenutno se taj odnos nalazi na oko 47. „Niža vrijednost gold‑silver odnosa posljednji put je zabeležena u septembru 2011. godine“, kaže Karsten Frič, analitičar sirovina u njemačkoj Komercbanki.
Tako nizak odnos ne ukazuje samo na relativnu snagu srebra, već i na moguću precijenjenost. Srebro, u poređenju sa zlatom, više se ne može smatrati povoljnim, naglašava stručnjak za sirovine Frič.
Ko sada još želi da uskoči na „voz srebra“, mora da spremi jake živce. S naglim rastom cijene srebra primjetno je porastao i rizik od korekcije. Berzanski stručnjaci za 2026. godinu očekuju snažne oscilacije cijena tog plemenitog metala.
(DW)
