Ustavni sud je ukinuo član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji definiše da je nedjelja neradni dan za ovu oblast, tako da će ovaj dan postati radni nakon što odluka bude objavljena u Službenom listu. Poslanici vladajuće većine najavlju da će isti član usvojiti ponovo na sjednici Skupštine koja je zakazana za 16. februar. Iz Unije slobodnih sindikata pozivaju da se do objavljivanja u Službenom listu usvoji rješenje o djelimičnom i ograničenom radu trgovina nedjeljom o kojo su se socijalni partneri bili dogovorili 2022. godine. Iz najvećeg trgovačkog lanca i najvećeg poslodavca kompanije “Voli” saopštili su da oni podržavaju neradnu nedjelju, ali jednako za sve i da odgovoran dijalog treba pokrenuti u Privrednoj komori.
Prema dosadašnjim iskustvima, od donošenja odluke do njenog objavljivanja u Službenom listu prolazilo je od nekoliko dana do nekoliko mjeseci zavisno od potreba redakture odluke.
Unija slobodnih sindikata decenijama traži da za sve djelatnosti koje nemaju javni interes rada i potrebu neprekidnog rada bude uvedena nedjelja kao obevezni neradni dan. Odbor za trgovinu Privredne komore na proljeće 2019. predložio je Vladi da uvede neradni dan za trgovine nedjeljom i državnim praznicima. Zakon je usvojen u jule te godine, a primjena je počela 20. oktobra. Unije poslodavaca je u avgustu 2019. podnijela inicijativu Ustavnom sudi za ocjenu ovog člana zakona.
“Ustavni sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd.), dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine, ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, navedeno je u obrazloženju Ustavnog suda.
Oni su naveli da ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu, kao i da je time došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa.
Grupa poslanika “Evrope sad” je 10. novembra poslala Skupštini predlog izmjene člana 35a tako što su na početku novog člana dodali rečenicu da se “u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina” njihov rad ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, a zatim je ponovljen skoro isti tekst sada poništenog člana.
Poslanici PES, Demokrata, Bošnjačke stranke, SNP-a i albanskih stranaka (ukupno 35 poslanika) juče je predalo zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine za 16. februar na kojoj bi bio predlog izmjena člana 35a o neradnoj nedjelji.
“Odgovorno smo sačekali da se socijalni partneri dogovore oko stepena prava koja se tiču više od 50.000 zaposlenih u sektoru trgovine, prije odluke Ustavnog suda. Kako do tog dogovora nije došlo, predložili smo da se zakon uvrsti u dnevni red. Ostajemo dosljedni i posvećeni očuvanju i unapređenju radničkih prava. To je pitanje zdravlja, porodičnog života i osnovnih radnih prava. To je pravo na odmor, na vrijeme sa porodicom i na očuvanje ljudskog dostojanstva”, naveo je poslanik PES-a Miloš Pižurica.
Sagovornik “Vijesti” iz oblasti ustavnog prava, kazao je da ako bude ponovo usvojen suštinski isti član zakona kao ovaj što je sada ukinuti i ako neko ponovo pokrene njegovu ocjenu Ustavni sud bi ga ponovo mogao ukinuti u skraćenoj proceduri. Procjena ustavnosti dosadašnjeg člana trajala je šest i po godina, od avgusta 2019. do juče.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS) Ivana Mihajlović kazala je “Vijestima” da oni predlažu da Skupština usvoji izmjene zakona o kojima su se socijalni partneri dogovorili krajem 2022. u okviru pregovora za tadašnji tekst Opšteg kolektivnog ugovora.
“Socijalni partneri (reprezentativni sindikati i reprezentativno udruženje poslodavaca) od 2020. godine vode intenzivne pregovore na temu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini. Kako smo bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav, kao odgovorna organizacija pristupili smo pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce (sa akcentom na male privrednike) i aktuelne potrebe naše ekonomije (turistička destinacija, održivost malih preduzeća u djelatnosti trgovine, potrebe dijela stanovništva…). Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, iznašli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. No, kompromisni predlog socijalnih partnera nije dobio pažnju niti naišao na interesovanje kako Vlade tako ni poslanika/ca u Skupštini. Čak ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za iznalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera”, navela je Mihajlović.
Izvor: Vijesti.me
