Cijena zlata popela se na novi istorijski rekord, premašivši 5.000 dolara po unci u ponedjeljak, produžavajući snažan uzlazni trend dok investitori traže sigurnost u ovom plemenitom metalu usljed rastućih geopolitičkih tenzija i globalnih fiskalnih rizika.
Spot cijena zlata i američki fjučersi na zlato za isporuku u februaru porasli su za 1,2 odsto, trgujući se po 5.042, odnosno 5.036 dolara po unci.
Rast cijene plemenitog metala dolazi u trenutku kada nova žarišta – od Grenlanda i Venecuele do Bliskog istoka – naglašavaju povećani geopolitički rizik, dodatno jačajući privlačnost zlata kao sigurnog utočišta u vrijeme neizvjesnosti.
„Nedavni dalji rast cijena zlata i srebra uslijedio je nakon geoekonomskih problema povezanih s Grenlandom“, navodi se u bilješci HSBC-a objavljenoj prošle sedmice.
Srebro se takođe oporavilo u ponedjeljak, a spot cijena skočila je za 3 odsto, na 106,1 dolar po unci, pri čemu dodatni podsticaj dolazi i od snažne industrijske potražnje.
Analitičari banke Union Bancaire Privée izjavili su u petak da su cijene porasle zahvaljujući održivoj potražnji i institucionalnih i maloprodajnih investitora.
„Očekujemo da će zlato imati još jednu snažnu godinu, što odražava kontinuiranu potražnju centralnih banaka i maloprodajnih ulaganja, uz ciljanu cijenu na kraju godine od 5.200 dolara po unci“, saopštili su iz UBP-a.
Goldman Sachs smatra da se baza potražnje za zlatom proširila izvan tradicionalnih kanala. Udjeli zapadnih ETF fondova porasli su za oko 500 tona od početka 2025. godine, dok su noviji instrumenti za zaštitu od makro-političkih rizika, uključujući i fizičke kupovine od strane porodica s visokom neto imovinom, postali sve važniji izvor potražnje.
Ova investiciona banka je nedavno podigla svoju prognozu cijene zlata za decembar 2026. na 5.400 dolara po unci, sa ranijih 4.900 dolara, navodeći da su zaštitne strategije od globalnih makroekonomskih i političkih rizika postale „ljepljive“, čime je efektivno podignuta početna tačka za cijene zlata ove godine.
Kupovine centralnih banaka takođe ostaju snažne. Goldman procjenjuje da kupovine centralnih banaka sada u prosjeku iznose oko 60 tona mjesečno, što je znatno iznad prosjeka od 17 tona prije 2022. godine, dok centralne banke zemalja u razvoju nastavljaju da preusmjeravaju svoje rezerve u zlato.
Ključno je to što banka pretpostavlja da će zaštita od globalnih makro-političkih rizika, uključujući zabrinutost oko fiskalne održivosti, ostati na snazi do 2026. godine, za razliku od zaštita povezanih s izbornim ciklusima koje su se brzo povukle nakon američkih izbora krajem 2024.
„Pretpostavljamo da zaštita od globalnih makro-političkih rizika ostaje stabilna, jer se ti percipirani rizici (na primjer fiskalna održivost) možda neće u potpunosti riješiti ni tokom 2026. godine“, saopštili su iz Goldmana prošle sedmice.
(Izvor: Seebiz)
