Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta ojačao i prošle sedmice, treće zaredom, što je posljedica geopolitičkih napetosti i političke neizvjesnosti u Japanu, javlja Hina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,2 odsto, na 99,37 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,4 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1598 dolara.
Američka valuta ojačala je i u odnosu na japanski jen, za 0,1 odsto, pa je cijena dolara dostigla 158,10 jena.
Nakon što je prošle godine pao 9,4 odsto, u prvim sedmicama ove godine dolarov indeks je porastao. Jačanje dolara, između ostalog, zahvaljuje se njegovom statusu sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima, prenose agencije.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp i dalje insistira na preuzimanju kontrole nad Grenlandom, jer smatra da je Grenland ključan za bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država zbog svog strateškog položaja i velikih zaliha minerala. U petak je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz zemalja koje bi se protivile njegovim planovima, a nije isključio ni upotrebu sile za zauzimanje Grenlanda.
Evropske zemlje su, na zahtjev Danske, prošle sedmice poslale određeni broj vojnog osoblja na ostrvo.
Početkom sedmice dolar je najviše ojačao prema japanskom jenu, jer je sve izvjesnije da će premijerka Sanae Takaichi u februaru raspisati vanredne izbore kako bi povećala svoju koalicionu većinu, što bi joj omogućilo agresivniju podsticajnu ekonomsku politiku.
Kako se investitori plaše da bi to moglo dovesti do povećanja ionako velikog fiskalnog deficita, jen se našao pod pritiskom. Međutim, pošto su japanske vlasti zaprijetile intervencijom na tržištu, jen je do kraja sedmice ublažio gubitke prema dolaru.
U fokusu investitora su i podaci iz američke ekonomije, koji mogu uticati na očekivanja u vezi sa kamatnim stopama.
S obzirom na to da posljednji podaci sa tržišta rada, kao i iz industrije, pokazuju da situacija nije tako loša kao što su neki smatrali, donekle su splasnule špekulacije o smanjenju kamatnih stopa američke centralne banke.
Procjene na tržištu pokazuju da postoji više od 90 odsto vjerovatnoće da će Fed u januaru ostaviti kamatne stope nepromijenjene, nakon što ih je na tri posljednje sjednice smanjio za po 0,25 procentnih poena.
Dok dio zvaničnika Feda smatra da treba nastaviti sa smanjenjem kamata zbog slabosti tržišta rada, drugi ocjenjuju da bi kamatne stope trebalo neko vrijeme zadržati na sadašnjim nivoima, jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanog nivoa Feda od oko 2 odsto.
