Više nego duplo veći budžet za Fond za medijski pluralizam, najava poreskih i finansijskih podsticaja za kreativne industrije, jačanje filmskih i kreativnih fondova te otvaranje prostora za javno-privatna partnerstva – kulturni sektor u Crnoj Gori ulazi u novu fazu koja označava više razvoja i investicija.
Ovo je u intervjuu za Bankar kazala ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
“Novina u ovogodišnjem ciklusu ogleda se prije svega u jačanju transparentnosti i kvaliteta procesa, kroz organizovanje info dana i obuka za osnivače medija i samoregulatorna tijela, kako bi se unaprijedilo razumijevanje kriterijuma i omogućilo ravnopravnije učešće svih zainteresovanih”, kazala je Vujović
Ona je dodala da kroz novi ciklus Nacionalnog programa razvoja kulture, država prvi put sistemski pozicionira medije, film, kreativne industrije i kulturni turizam kao potencijalne generatore rasta, zapošljavanja i stranih ulaganja.
Koji su trenutno otvoreni konkursi Ministarstva kulture i medija namijenjeni medijima, i koje su ključne novine u ovogodišnjem ciklusu?
Ministarstvo kulture i medija je krajem godine sprovelo Javni konkurs za finansiranje medijskih sadržaja u dnevnim, nedjeljnim i periodičnim štampanim medijima i internetskim publikacijama, kao i za finansiranje operativnih troškova samoregulatornih tijela – Fond za medijski pluralizam. Ovaj konkurs predstavlja ključni mehanizam podrške nezavisnom, profesionalnom i javnom interesu okrenutom novinarstvu u Crnoj Gori.
Novina u ovogodišnjem ciklusu ogleda se prije svega u jačanju transparentnosti i kvaliteta procesa, kroz organizovanje info dana i obuka za osnivače medija i samoregulatorna tijela, kako bi se unaprijedilo razumijevanje kriterijuma i omogućilo ravnopravnije učešće svih zainteresovanih.
Koliko će ove godine u odnosu na prethodnu iznos opredijeljenih sredstava Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija biti povećan? Da li će i na koji način to uticati na rad medija i na kvalitet medijskog sadržaja u Crnoj Gori?
Sredstva Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija ove godine su uvećana sa 0,09% na 0,20% tekućeg budžeta, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na raniji zakonski minimum. Time se obezbjeđuje stabilniji i predvidljiviji okvir finansiranja medijskog sektora.
Očekuje se da će povećanje sredstava imati direktan pozitivan uticaj na rad medija, posebno nezavisnih i lokalnih, omogućavajući im veću finansijsku sigurnost i kapacitete za proizvodnju kvalitetnih, profesionalnih i raznovrsnih sadržaja. Dugoročno, ovaj pristup treba da doprinese jačanju medijskog pluralizma, unapređenju kvaliteta informisanja građana i jačanju povjerenja u medije, kao i snažnijoj ulozi samoregulacije u očuvanju etičkih standarda u novinarstvu.
Nacionalni program razvoja kulture, poput „Kreativna Crna Gora“ govore o ekonomskoj valorizaciji kulturne baštine i kreative; šta su mjerljivi rezultati do sada i šta očekujete u novom ciklusu programa i konkursa?
Nacionalni program razvoja kulture 2023–2027 nastavio je pravac započet programom „Kreativna Crna Gora“, sa jasnim fokusom na ekonomsku valorizaciju kulturne baštine i kreativnih industrija. Do sada su mjerljivi rezultati vidljivi kroz kontinuirane konkurse za kreativne industrije, podršku desetinama projekata u oblastima dizajna, muzike, savremenih umjetničkih praksi i digitalne kreativneprodukcije, kao i kroz uspostavljanje kreativnih habova u adaptiranim objektima kulturne baštine. U novom ciklusu programa očekuje se veći obim sredstava, jače povezivanje sa turizmom, obrazovanjem i ICT sektorom, kao i jasniji indikatori uspjeha koji će se mjeriti kroz zapošljavanje, međunarodnu vidljivost i održivostpodržanih projekata.
Šta biste danas rekli potencijalnom stranom investitoru koji razmišlja da ulaže u filmsku produkciju, festivale, muzejske sadržaje ili digitalne kreativne biznise u Crnoj Gori – koje su prednosti, a koje prepreke poslovnog ambijenta?
Stranom investitoru koji razmatra ulaganje u filmsku produkciju, festivale, muzejske sadržaje ili digitalne kreativne biznise poručili bi da Crna Gora ima snažan, još nedovoljno iskorišćen potencijal. Prednosti su izuzetna kulturna i prirodna raznolikost na malom prostoru, rastućainstitucionalna podrška kroz fondove Filmskog centra imeđunarodne programe, kao i konkurentni troškovi produkcije u odnosu na veća tržišta. Istovremeno, prepreke postoje i treba ih otvoreno priznati – mala veličina domaćeg tržišta, administrativne procedure i potreba za stabilnijim poreskim i finansijskim okvirima. Upravo zato je cilj Ministarstva da kroz partnerstva i reformske mjere smanji rizik ulaganja i učini Crnu Goru pouzdanim i predvidivim okruženjem za dugoročne investicije u kulturu.
Koje konkretne poreske, finansijske ili grant podsticaje trenutno imaju preduzetnici u kreativnim industrijama (film, gaming, dizajn, muzika, kulturniturizam) i planirate li nove modele – npr. poreske olakšice, garantne šeme, itd.?
Preduzetnici u kreativnim industrijama trenutno imajupristup konkursima Ministarstva kulture i medija za projekte iz oblasti kreativnih industrija, Filmskom fondu imogućnostima finansiranja kroz evropske programe poput“Creative Europe” i “Eurimages”. Nacionalni program razvoja kulture predviđa dalje unapređenje ovih mehanizama, uključujući povećanje konkursnih sredstava, posebne podsticaje za određene grupe poput ženskog preduzetništva, kao i jaču međuresornu saradnju. U narednom periodu razmatraju se i novi modeli podrške, uključujući poreske olakšice, garantne šeme i finansijske instrumente koji bi kreativnim preduzetnicima omogućili stabilniji i predvidiviji razvoj.
Kako gledate na to da se dio javnih sredstava za kulturu kanalizuje kroz model javno-privatnihpartnerstava ili „matching“ fondova, gdje bi država pratila ulaganja privatnog sektora u kulturne projekte?
Ideja da se dio javnih sredstava za kulturu kanalizuje krozjavno-privatna partnerstva ili modele „matching“ fondova predstavlja logičan i potreban iskorak u razvoju kulturne politike. Država ne treba da zamijeni privatni sektor, većda ga podstakne i ohrabri da ulaže u kulturu, posebno u oblastima koje imaju i društvenu i ekonomsku vrijednost. Nacionalni program već prepoznaje pozitivne efektezajedničkog finansiranja, naročito kroz modele podrške festivalima od posebnog značaja. U budućnosti, ovakav pristup može doprinijeti održivosti kulturnih projekata ismanjenju zavisnosti sektora isključivo od budžetskih sredstava.
Može li Crna Gora, po ugledu na druge zemlje, kroz film, festivale i kulturne događaje razviti ozbiljan„kulturni turizam“ koji će produžiti sezonu i donijeti veći prihod po turisti – i koja je uloga Vašeg ministarstva u tome?
Crna Gora ima realnu šansu da kroz film, festivale ikulturne događaje razvije ozbiljan kulturni turizam koji bi produžio turističku sezonu i povećao prihod od turizma. Nacionalni program razvoja kulture je u potpunosti usklađen sa evropskim strategijama koje kulturu prepoznaju kao ključni element održivog turizma. Uloga Ministarstva kulture i medija je da obezbijedi kvalitetan sadržaj, očuvanu i savremeno interpretiranu kulturnu baštinu, kao i da kroz saradnju sa resorom turizma i lokalnim samoupravama doprinese internacionalnoj promociji Crne Gore kao kulturne, a ne samo ljetnje destinacije.
Nacionalni program razvoja kulture i projekti poput „Kreativna Crna Gora“ govore o ekonomskoj valorizaciji kulturne baštine i kreative? Šta su mjerljivi rezultati do sada i šta očekujete u novom ciklusu programa i konkursa?
Kada govorimo o mjerljivim rezultatima ekonomske valorizacije kulture, važno je istaći da su u prethodnomperiodu postavljeni temelji: kontinuirani konkursi, institucionalna podrška kreativnim industrijama, kreativni habovi i rast međunarodne saradnje. Novi ciklus programa treba da ide korak dalje, sa jasnijim pokazateljima učinka, većim ulaganjima i snažnijim povezivanjem kulture sa ekonomijom. Očekivanje je da kultura u narednimgodinama postane vidljiviji generator razvoja, zapošljavanja i međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore.
Koliko projekti u kulturi i kreativnim industrijamarealno mogu apsorbovati mlade, visokoobrazovaneljude koji sada odlaze iz zemlje – imate li procjenepotencijala novih radnih mjesta?
Projekti u kulturi i kreativnim industrijama ne mogu samiriješiti problem odlaska mladih, ali mogu biti značajan diorješenja. Nacionalni program prepoznaje potencijalkreativnih industrija, posebno u oblastima filma, gejminga, dizajna i digitalne kulture, koje su atraktivne za mlade ivisokoobrazovane ljude. Kroz razvoj kreativnih habova, međunarodnih projekata i održivih poslovnih modela, kultura može ponuditi realne profesionalne perspektive idoprinijeti stvaranju novih radnih mjesta, naročito za one koji žele da ostanu i rade u međunarodno povezanim, savremenim sektorima.
