Zatvoreni dobrovoljni penzijski fond je fond čije je članstvo ograničeno na zaposlene ili članove određenog pokrovitelja, poput poslodavca, sindikata ili udruženja. Ključna razlika u odnosu na otvoreni fond jeste u tome što je članstvo u zatvorenim fondovima ekskluzivno, dok su otvoreni dobrovoljni penzijski fondovi dostupni svim zainteresovanim građanima.
Dobrovoljni penzijski fond, odnosno treći penzijski stub, predstavlja oblik dugoročne štednje o kojem svaki pojedinac samostalno odlučuje, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima i planovima za budućnost.
Prednosti za zaposlene
Cilj dobrovoljne penzijske štednje jeste unapređenje životnog standarda penzionera, tako što se primanja iz trećeg penzijskog stuba kombinuju sa penzijom iz prvog i drugog stuba, koji su obavezni.
Dobrovoljni penzijski fondovi po svojoj prirodi predstavljaju investicione fondove, jer sredstva u vlasništvu članova ulažu na finansijskim tržištima s ciljem povećanja njihove vrijednosti i ostvarivanja prinosa. Važno je naglasiti da su ulaganja strogo uređena zakonima i podzakonskim aktima, te pod stalnim nadzorom regulatornih tijela.
Jedna od ključnih prednosti ovog vida štednje jeste fleksibilnost – ne postoje starosna ograničenja, niti ograničenja u pogledu radnog odnosa, visine uplata ili dinamike uplaćivanja sredstava. Štediše mogu uplaćivati iznose u skladu sa svojim mogućnostima i u ritmu koji im najviše odgovara. Ukoliko u određenom periodu nijesu u mogućnosti da uplaćuju sredstva, mogu privremeno obustaviti uplate, a da pritom ostanu članovi fonda – njihova sredstva se i dalje ulažu i ostvaruju prinos.
U zatvorenim dobrovoljnim penzijskim fondovima (ZDPF) štede zaposleni kod poslodavca ili pokrovitelja koji je osnivač fonda.
Poreske olakšice za poslodavce
Dobrovoljna penzijska štednja nije isključivo lična odluka zaposlenog – i poslodavci imaju mogućnost da uplaćuju sredstva za svoje zaposlene. Razlozi za osnivanje zatvorenih dobrovoljnih penzijskih fondova najčešće su jačanje lojalnosti zaposlenih, unapređenje njihove sigurnosti i korišćenje poreskih olakšica.
Zatvoreni dobrovoljni penzijski fondovi omogućavaju namjensku štednju za penziju i viša buduća primanja, dok se uplate poslodavaca tretiraju kao poreski priznati trošak. Ukoliko poslodavac uplaćuje do 67 eura mjesečno, odnosno do 804 eura godišnje po zaposlenom, taj iznos umanjuje osnovicu za obračun poreza na dobit. Ovu pogodnost mogu koristiti ne samo veliki sistemi, već i mala i srednja preduzeća, obrti i samozaposleni.
Dodatne pogodnosti za štediše – državni podsticaji
Država dodatno podstiče štednju u trećem penzijskom stubu kroz godišnji podsticaj u iznosu od 15 odsto ukupnih uplata, do maksimalno 99,54 eura godišnje. Da bi se ostvario puni iznos podsticaja, potrebno je uplatiti 663,61 euro tokom jedne kalendarske godine u jedan dobrovoljni penzijski fond.
Pravo na podsticaje imaju državljani Republike Hrvatske, kao i osobe sa prebivalištem u Hrvatskoj, odnosno u Evropskoj uniji, pod uslovom da uplaćuju penzijske doprinose u Hrvatskoj.
Dodatna pogodnost jeste i to što isplate penzije ostvarene na osnovu lične penzijske štednje nijesu oporezovane porezom na dohodak.
Trend je pozitivan, ali…
U Hrvatskoj trenutno oko pola miliona građana dobrovoljno štedi za penziju. Među štedišama su i mlađi od 18 godina, ali i stariji od 85 godina. Ipak, imajući u vidu da u zemlji radi više od 1,7 miliona zaposlenih, jasno je da svijest o značaju dodatnih penzijskih prihoda još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.
Zaključno, iako je trend dobrovoljne penzijske štednje pozitivan, učešće građana i dalje ostaje relativno nisko u odnosu na ukupan broj zaposlenih, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom i promocijom ovog vida dugoročne finansijske sigurnosti.
