U današnjem dinamičnom finansijskom okruženju, pravi pristup ulaganjima može biti ključ za ostvarivanje dugoročnih finansijskih ciljeva. Finansijski savjetnik Vladimir Vasić za portal Bankar ističe da ne postoji jedno „najbolje“ ulaganje koje odgovara svima. Prema njegovom mišljenju, najbolji pristup je kombinacija različitih vrsta imovine, u skladu sa ciljevima, rokom i nivoom rizika koji investitor može da prihvati. Vasić objašnjava specifičnosti ulaganja u zlato, obveznice, akcije, nekretnine i kriptovalute, ali i naglašava značaj finansijske pismenosti, koja je u Crnoj Gori, ali i regionu, kako smatra, još uvijek na niskom nivou. Takođe, ukazuje na duboko ukorijenjeno nepovjerenje građana prema finansijskim proizvodima, koje je posljedica događaja poput piramidalnih šema Dafimend i Jugoskadnik banke. Ovi incidenti su ostavili trajan trag na kolektivnu svest građana, zbog čega su ljudi oprezni kada su u pitanju investicije, fondovi i berze.
Finansijski savjetnik Vladmir Vasić ističe da ne postoji jedno najbolje ulaganje za sve. Najbolji pristup je, prema njegovom mišljenju, kombinacija različitih vrsta imovine, u skladu sa ciljevima, rokom i nivoom rizika koji je neko spreman da prihvati.
“Zlato čuva vrijednost i dobro funkcioniše u krizama, ali ne donosi kamatu ili dividendu i nosi troškove ulaganja. Obveznice su stabilnije, ali inflacija može da pojede realan prinos. Akcije na dugi rok daju najveći potencijal rasta, uz veću volatilnost. Štednja je najjednostavnija i psihološki najprihvatljivija, ali često donosi kamatu nižu od inflacije. Nekretnine su tradicionalno popularne, daju rentu i prate inflaciju, ali su nelikvidne i zahtijevaju veliki kapital”, objašnjava Vasić za Bankar i dodaje da kriptovalute nose najveći rizik i volatilnost, ali ističe da one mogu donijeti visok prinos, ali i brze gubitke.
“Za većinu ljudi to je mali dodatak portfelju, ne osnova”, poručuje Vasić i dodaje da ključno pitanje nije “gdje je najbolje”, već kakav portfelj odgovara mojim ciljevima i riziku.
On smatra i da građani nisu dovoljno edukovani o novcu. Finansijska pismenost je niskа, a odluke se često donose na osnovu emocija, preporuka iz okruženja ili navika.
“To vodi ka pogrešnim ulaganjima, prevelikom riziku ili držanju celog kapitala u gotovini”, stava je Vasić.
Dodaje i sa se polako mijenja svijest građana da novac gubi vrijednost “u slamarici”, ali prema njegovom mišljenju to je i dalje sporo.
“Ljudi više prate inflaciju, kamate i tržišta nego ranije, ali navika držanja gotovine ili samo deviza je i dalje duboko ukorijenjena. Potrebno je mnogo više edukacije da bi se taj obrazac promijenio”, smatra ovaj finansijski savjetnik.
Nizak nivo finansijske pismenosti znači pretjerano oslanjanje na jednu vrstu imovine (uglavnom nekretnine), kasno uključivanje u investiranje, povremeni ulasci u preveliki rizik zbog obećanja “brze zarade”.
“Znanje donosi plan. Neznanje donosi impuls”, poručuje on.
Vasić objašnjava da su događaji poput piramidalnih šema Dafimend banke i Jugoskandika ostavili dubok trag na građanima. Za mnoge, ulaganje je postalo sinonim za rizik gubitka novca, zbog čega su ljudi i danas oprezni prema fondovima, berzama i investicionim proizvodima.
“To objašnjava zašto su građani i danas oprezni prema fondovima, berzama i investicionim proizvodima. Poverenje se gradi transparentnošću i jasnim objašnjenjem rizika”, naglašava Vasić.
Naš sagovornik ističe i da se preko noći ne može doći do novca, ni bogatstva.
“Održivo bogatstvo se gradi kroz stabilne prihode, kontrolu troškova, diverzifikovana ulaganja i vreme koje radi kroz efekat “kamate na kamatu”. Sve što obećava brzu zaradu bez rizika, nosi najveći rizik”, zaključuje Vasić.
(Izvor: Bankar)
