U trenutku kada Evropska unija pokušava da pronađe način da Ukrajini pošalje desetine milijardi eura, podrška Kijevu iz Vašingtona polako jenjava, Rusija ostvaruje male i teško izborene napretke na ratištu, a ukrajinska vlada već početkom naredne godine opasno ulazi u finansijsku stisku.
Vlade država članica EU već duže vrijeme razmatraju i pregovaraju o iskorišćavanju ruske imovine koja se nalazi u Evropi, a koja je zamrznuta zbog sankcija zapadnih zemalja nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, oko ideja kako tačno staviti na raspolaganje oko 210 milijardi eura ruske imovine – od čega je većina u gotovini – vode se žestoke rasprave.
Belgija se najviše protivi takvim rješenjima, jer je u toj državi pohranjena većina zamrznutog ruskog novca, pa se pribojava potencijalne ruske odmazde. Belgijsko protivljenje diranju ruske imovine blokiralo je pregovore u Briselu i natjeralo zvaničnike EU da osmisle kreativnije načine da dođu do tog novca – ali tako da se formalno izbjegne zapljena.
Lideri EU trebalo bi da se još jednom sastanu prije kraja mjeseca kako bi razmotrili pitanje ruske imovine, ali zbog stalnih prigovora Belgije nije vjerovatno da će doći do pomaka. Ako pokušaji iskorišćavanja ruske imovine na kraju propadnu, alternativa je davanje kredita Ukrajini iz zajedničkog budžeta Evropske unije.
Međutim, takvo rješenje bi dodatno zadužilo već visoko zaduženu EU. Za to je, između ostalog, neophodno da se svih 27 država članica jednoglasno saglasi – što je takođe malo vjerovatno, jer je mađarski premijer Viktor Orban, blizak Moskvi, unaprijed odbacio prijedlog, pozivajući Brisel da „prestane finansirati rat koji se ne može dobiti“.
Evropska unija je nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine uvela sankcije Moskvi i zamrzla stotine milijardi dolara ruske državne imovine – uključujući gotovinu, dionice i obveznice. Taj potez, vjerovatno najveća pojedinačna kaznena mjera protiv Rusije, i dalje je jedna od rijetkih poluga pritiska na Moskvu kako bi bila primorana da sjedne za pregovarački sto sa Vašingtonom i Kijevom.
Ogroman dio te ruske imovine zaglavio je u Evropi u sistemu Euroclear u Belgiji, gdje se nalazi više od 180 milijardi eura ruskih sredstava. Zapadne zemlje do sada još nijesu koristile rusku imovinu za finansiranje Ukrajine; umjesto toga, pružale su Kijevu kredite i direktne uplate, koristeći pritom samo kamate koje se gomilaju na zamrznuti ruski novac – što je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta nazvao „krađom“.
Međutim, ukoliko EU odluči da ode korak dalje i posegne za glavnicom ruske imovine, to bi nosilo velike rizike. Belgija je najglasniji kritičar takvih prijedloga i zahtijeva od ostatka EU da podijele moguće posljedice u slučaju odmazde.
Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i potpredsjednik Savjeta bezbjednosti Rusije, upozorio je da bi oduzimanje zamrznute imovine Moskva mogla smatrati objavom rata. Posebno upozorava da bi posljedice mogle da trpe i zapadni investitori koji još posjeduju desetine milijardi dolara imovine u Rusiji – od fabrika do gotovine.
Ukrajini će u 2026. i 2027. za finansiranje države i vojske biti potrebno oko 135 milijardi eura; oko 52 milijarde za funkcionisanje države i još 83 milijarde za vojsku. EU želi da ta sredstva budu obezbijeđena najkasnije do drugog kvartala 2026.
Zato je predložen tzv. kredit Ukrajini za „reparacije“, koji bi se finansirao zamrznutom ruskom gotovinom. To bi značilo da bi Euroclear investirao ruski novac u kupovinu obveznica koje izdaje EU. Evropska unija bi potom taj novac posudila Ukrajini, a Ukrajina bi EU vraćala sredstva tek nakon što joj Rusija isplati nadoknadu štete izazvane invazijom.
Planom bi uz Euroclear bile obuhvaćene i druge finansijske institucije u Evropi koje drže rusku imovinu, uključujući one iz Francuske i Njemačke. Cilj je obezbijediti oko 90 milijardi eura u naredne dvije godine.
Međutim, postoji niz prepreka. Evropska komisija tvrdi da bi se plan mogao sprovesti uz „kvalifikovanu većinu država članica“ – najmanje 15 država koje zajedno čine 65% stanovništva EU. EU takođe nastoji da zamrznuta ruska imovina ostane nepokretna primjenom hitnog pravnog okvira.
Komisija nudi i zaštitu Belgiji u slučaju ruskih tužbi, ali se Belgija i dalje protivi, čime dodatno komplikuje pregovore.
Belgijska vlada tvrdi da je riječ o izuzetno osjetljivom pitanju za nacionalnu bezbjednost. Njemački zvaničnici ističu da su nedavna pojavljivanja dronova iznad belgijskih aerodroma i vojnih baza vjerovatno ruska poruka upozorenja. Moskva negira umiješanost, ali unaprijed poručuje da će „odgovor biti bolan“ ako dođe do zapljene ruske imovine.
Evropska komisija predstavila je svoj plan u srijedu, a već u četvrtak Rusija je odgovorila saopštenjem da bi bilo kakvo „ilegalno postupanje“ EU izazvalo „najoštriju reakciju“. Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova saopštila je da su „već u toku pripreme za paket kontramjera u slučaju krađe i zapljene imovine Ruske Federacije“.
Zaharova se i narugala pregovorima koji traju mjesecima, rekavši da „racionalne snage unutar EU“ pokušavaju da blokiraju plan, jer bi bio „nezakonit“.
