Moody’s Ratings je ovih dana podigao dugoročni rejting izdavaoca i prioritetnog neosiguranog kredita Vlade Republike Hrvatske sa Baa2 na A3. Istovremeno, izgledi su promijenjeni sa pozitivnih na stabilne.

Odluka o podizanju rejtinga na A3 prvenstveno odražava očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske ostati značajno veća u kratkoročnom i srednjoročnom periodu, ponajviše zbog naglog smanjenja tereta državnog duga, koji se, prema procjenama, neće preokrenuti.

Reforme, ulaganja, imigracija…

Odluka takođe odražava kontinuirano poboljšanje ekonomske snage Hrvatske, podstaknuto ne samo značajnim strukturnim reformama i ulaganjima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), već i značajnim rastom broja radnih migranata, što sve zajedno doprinosi jačanju dugoročnog potencijala rasta zemlje.

Stabilni izgledi odražavaju uravnotežene rizike na nivou ocjene A3. S jedne strane, srednjoročni rast i fiskalni rezultati Hrvatske mogli bi prevazići očekivanja, posebno ako mjere iz NPOO-a podstaknu rast u većoj mjeri nego što se sada pretpostavlja. S druge strane, ograničenja kapaciteta u ekonomiji, zajedno sa izazovima u smanjenju umjerenog fiskalnog deficita, mogli bi rezultirati nižim rastom i slabijim fiskalnim rezultatima od očekivanog.

Dugoročni limiti za Hrvatsku za obveznice u domaćoj i stranoj valuti povećani su sa Aa2 na Aaa, u skladu sa povećanjem državnog rejtinga za dva stepena. Za zemlje eurozone poput Hrvatske, tipičan je jaz od šest rejting stepeni između gornje granice u domaćoj valuti i rejtinga u domaćoj valuti, te nulte razlike između domaće i strane valutne granice. To odražava koristi od snažnog zajedničkog institucionalnog, pravnog i regulatornog okvira eurozone, kao i mehanizama za upravljanje krizama. U skladu je i sa stavom Moody’sa o zanemarljivo niskom riziku izlaska Hrvatske iz eurozone.

Smanjenje duga

Fiskalna snaga Hrvatske znatno se poboljšala posljednjih godina, prije svega zbog vrlo velikog smanjenja tereta javnog duga. Moody’s očekuje da će teret duga ostati na znatno nižim nivoima nego tokom 2010-ih, kako u kratkom tako i u srednjem roku, te da će se – u odsustvu većih šokova – nastaviti smanjivati u 2025. i kasnije, iako sporijim tempom nego ranijih godina.

Na kraju 2024. očekuje se da će dug iznositi oko 57% BDP-a, što je 14 procentnih poena manje u odnosu na predpandemijski nivo iz 2019. godine i skoro 30 poena ispod vrhunca tokom pandemije. Pad duga bio je znatno brži od očekivanog prilikom prethodnog povećanja rejtinga Hrvatske u julu 2022.

Smanjenje odnosa duga i BDP-a bilo je potaknuto snažnim realnim rastom nakon pandemije, pojačanim još većim nominalnim rastom u uslovima visoke inflacije. U poređenju sa drugim zemljama regiona sličnog rejtinga, Hrvatska je zabilježila daleko brže smanjenje duga, a to Moody’s pripisuje sposobnosti Vlade da brzo vrati javne finansije u ravnotežu – javne finansije su se iz deficita od 7,2% BDP-a u 2020. godine oporavile do malog suficita već 2022.

Iako se očekuje da će se deficit povećati na 2,2% BDP-a u 2024, predviđanja su da će se fiskalni saldo poboljšavati u narednim godinama kako se budu ukidale mjere podrške standardu građana, a NPOO investicije se približavale završetku 2026. godine. U odsustvu šokova, dug bi se mogao približiti nivou od 50% BDP-a do kraja decenije.

Uprkos rastu globalnih kamatnih stopa od 2022, očekuje se da će se pokazatelji održivosti duga Hrvatske zadržati u okvirima karakterističnim za zemlje sa rejtingom A3. Vlada i dalje uspijeva da refinansira veliki dio duga po sličnim ili nižim troškovima, pa teret servisiranja ostaje stabilan. Moody’s procjenjuje da su kamate u 2024. apsorbovale oko 3,3% budžetskih prihoda.

Očekivanja rasta

Moody’s očekuje da će realni BDP Hrvatske u 2024. porasti 3,5%, a zatim usporiti na oko 3% u 2025–2026, što je u skladu sa prosjekom zemalja rejtinga A3. Potencijalni rast mogao bi se postepeno smanjivati zbog starenja stanovništva, ali imigracija, ulaganja i reforme mogli bi umanjiti negativne pritiske.

Ukupan iznos sredstava iz NPOO-a, koji za Hrvatsku čini nešto više od 13% BDP-a, drugi je najveći u EU (nakon Grčke). Moody’s očekuje da će ove investicije trajno povećati potencijalni rast Hrvatske za 0,2–0,4 procentna poena godišnje, posebno kroz rast produktivnosti.

Uz to, rast radne imigracije posljednjih godina značajno ublažava pad radne snage: u 2023. izdato je više od 75.000 prvih radnih dozvola državljanima van EU, što je više od 4,5% ukupne radne snage. Broj izdatih dozvola više je nego utrostručen od 2018, a očekuje se da će radna imigracija i dalje igrati ključnu ulogu u održavanju rasta.

(Izvor: Seebiz)